drama, opera, ples

Objavljene nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta

  • Autor: M.P.
  • Zadnja izmjena 12.11.2018 13:03
  • Objavljeno 12.11.2018 u 13:03
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: NHG

Hrvatsko društvo dramskih umjetnika objavilo je imena nominiranih umjetnika u svim kategorijama (drama, opereta/mjuzikl, ples) te dobitnike nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje, a to su Mustafa Nadarević i Blaženka Milić. Ostali dobitnici bit će poznati 26. studenog

Dodjela nagrade održat će se 24. studenog 2018. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu s početkom u 21 sat, uz izravan televizijski prijenos na drugom programu Hrvatske radiotelevizije u režiji Paola Tišljarića i Lee Anastazije Fleger, priopćili su iz HDDU-a.

Imena nominiranih na konferenciji za medije u Hrvatskom društvu dramskih umjetnikaobznanili su predsjednica žirija za dramu Mirela Brekalo Popović, predsjednica žirija za operetu i mjuzikl Mirjana Bohanec-Vidović te predsjednik žirija za ples Marko Gutić Mižimakov. O samoj dodjeli govorile su predsjednica Hrvatskoga društva dramskih umjetnika Perica Martinović i koordinatorica produkcije Nagrade hrvatskog glumišta Marija Filipović.

U produžetku donosimo liste nominiranih:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

Nominirane:

  1. Eshila u režiji Dejana Projkovskog i produkciji Hrvatskoga

narodnoga kazališta u Splitu za 64. Splitsko ljeto;

2. ‘Tit Andronik” Williama Shakespearea u režiji Igora Vuka Torbice i

produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;

  • +17
  • +14

Premijera predstave 'Tit Andronik' u ZKM-u

Izvor: Promo fotografije / Autor: Marko Ercegović

  1. ‘Tko pjeva zlo ne misli” V. Majera - K. Golika - R. Medvešeka u režiji Renea

Medvešeka i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.

Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA

Nominirani:

  1. Saša Anočić za režiju predstave ‘Osječki long, long play” Branka Kostelnika u produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku za Osječko ljeto kulture;

2. Rene Medvešek za režiju predstave ‘Tko pjeva zlo ne misli” V. Majera - K.

Golika - R. Medvešeka i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;

  • +22
  • +19

Predstava Tko pjeva zlo ne misli

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNK

3. Igor Vuk Torbica za režiju predstave ‘Tit Andronik” Williama Shakespearea i

produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

Nominirane:

1. Zrinka Cvitešić za ulogu Ane Šafranek u predstavi ‘Tko pjeva zlo ne misli” V.

Majera - K. Golika - R. Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i produkciji

Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;

2. Jadranka Đokić za ulogu u predstavi ‘Govori glasnije” autorskog projekta Bobe

Jelčića u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

  • +22
  • +19

Govori glasnije!

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Ivan Posavec

3. Anja Šovagović Despot za ulogu Florence Foster Jenkins u predstavi

‘Famozna” Petera Quiltera u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Glumačke

družine Histrion iz Zagreba.

Glavna muška uloga

Nominirani:

1. Dražen Čuček za ulogu Njega u predstavi ‘Opet on” Timura Vermesa u režiji

Marka Jurage i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

2. Dušan Bućan za ulogu Franje Šafraneka u predstavi ‘Tko pjeva zlo ne misli”

V. Majera - K. Golika - R. Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i produkciji

Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;

3. Draško Zidar za ulogu Sladeka u predstavi ‘Audijencija” Vaclava Havela u

režiji Dražena Ferenčine i produkciji Kazališta Virovitica.

Više na stranicma HDDU.

MUSTAFA NADAREVIĆNagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumcu gospodinu Mustafi Nadareviću.

Mustafa Nadarević je rođen 1943. godine u Banja Luci u Republici Bosni i Hercegovini. Ove godine navršilo se točno 50 godina otkako je diplomirao glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Svoje prve glumačke korake napravio je još i prije studija, nakon završene gimnazije u Rijeci, u kazališnoj grupi Viktora Cara Emina.

Kao student glume na Akademiji dramske umjetnosti nastupa u dramskim predstavama Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, a neposredno nakon diplome 1969. godine dobio je angažiran u Drami HNK u Zagrebu, u kojem ostaje sve do umirovljenja 2013. godine. Tijekom svoje duge i plodne profesionalne umjetničke karijere odigrao je više od 80 velikih i glavnih uloga na sceni, uz brojne filmove i televizijske serije. Godine 2006. proglašen je nacionalnim prvakom Drame HNK u Zagrebu. Uz glumu je i uspješan redatelj čije su predstave uvijek bile jedne od najizvođenijih. Uz rad u Hrvatskoj, djelovao je u slovenskim i u bosansko-hercegovačkim kazalištima.

Na početku profesionalne karijere, iako nastupa u brojnim predstavama, uglavnom igra epizodne i manje uloge. Tek 1975. godine u predstavi Lorenzaccio de Musseta, igra naslovnu ulogu, u režiji Vladimira Habuneka. Iste godine igra Imotskog kadiju u Hasanaginici Milana Ogrizovića (režija Dino Radojević), da bi punu glumačku afirmaciju na kazališnim daskama stekao nezaboravnom ulogom Pometa u Držićevu Dundu Maroju, u režiji Ivice Kunčevića 1981. godine, predstavi koja je bila jedan od umjetničkih vrhunaca Drame HNK u Zagrebu. Otad nastupa u brojnim glavnim ulogama među kojima se ističu uloge Cyrana de Bergeraca u istoimenom komadu Edmonda Rostanda (režija Ivica Kunčević), Stjepana Miletića u Pricinoj drami Ostavka (režija Georgij Paro), Hubičke u Strogo kontroliranim vlakovima Bochumila Hrabala (režija Zdenek Kaloč); Alije u Goldonijevoj komediji Impresario iz Smirne (režija Paolo Magelli), Willyja Lomana u drami Arthura Millera Smrt trgovačkog putnika (režija Steven Kent), Don Zane u Marinkovićevoj Gloriji (režija Božidar Violić) i Hasanage u vlastitoj obradi i režiji Ogrizovićeve drame Hasanaginica. Uz kontinuirani glumački rad u zagrebačkom HNK, Nadarević je izuzetno aktivan u brojnim kazalištima izvan matične institucije ili kao glumac ili kao redatelj radeći ravnopravno ne samo u zagrebačkim kazalištima, nego i širom Hrvatske, te u brojnim kazalištima od Slovenije do Crne Gore. Osim kazališta, Mustafa Nadarević je jedan od najpopularnijih filmskih i televizijskih glumaca koji iza sebe ima 40 igranih filmova i više od nekoliko desetaka TV drama i brojnih televizijskih serija. Svakim svojim nastupom i na sceni i na velikom ili malom ekranu Mustafa Nadarević donosi likove koji nas duboko diraju; njegova glumačka energija je upravo nepresušna, a gipkost uma i duhovitost smještavaju ga u izabrani krug nenadmašnih glumaca. Njegovo tijelo je stalno u pokretu poput njegovog duha, njegove riječi dopiru do zadnjih redova kazališne dvorane ili kina bez obzira radilo se o stihu ili prozi. Vrhunska glumačka tehnika i stalna briga o sebi u smislu odražavanja fizičke i psihičke kondicije, te pažljiv i promišljen odabir uloga osigurali su mu karijeru od nekoliko desetljeća koja i danas traje.

Kao redatelj Nadarević je zapamćen po izuzetno kvalitetnim i dugovječnim kazališnim predstavama poput Leta iznad kukavičjeg gnijezda u vlastitoj adaptaciji (DK Gavella, Zagreb) Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja, Ive Brešana (Kazalište Kerempuh, Zagreb), te Hasanaginice prema Milanu Ogrizoviću (HNK u Zagrebu) i dr.

Svojim ukupnim umjetničkim radom, intrigantnim režijama i duhovitim scenarijima, svojom dubokom posvećenošću božici Thaliji, svojim pedagoškim radom i svakim svojim nastupom Mustafa Nadarević je doista potvrdio da je velikan hrvatskog glumišta, koji je cijeli svoj život posvetio umjetnosti riječi, geste i emocije, obogativši kulturu Republike Hrvatske, kao i kulture susjednih zemalja.

BLAŽENKA MILIĆ Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – OPERA

Žiri za operetu i mjuzikl dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje sopranistici i dugogodišnjoj prvakinji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu Blaženki Milić (rođ. Cigić).

Blaženka Milić, rođena je 1939. godine u Mostaru u Republici Bosni i Hercegovini. Svoju umjetničku karijeru počela je 1961. godine nastupom na pozornici Narodnoga pozorišta u Mostaru u glazbenom izrazu Đerdan Jakova Gotovca utjelovivši lik Petrice.

Bila je prva učenica Odjela za solo pjevanje na mostarskoj Muzičkoj školi u razredu profesorice Milke Padovan. Poslije završetka srednje glazbene škole položila je prijemni ispit i nastavila studirati solopjevanje u klasi profesora Lava Vrbanića na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj je početkom siječnja 1967. diplomirala s odličnim uspjehom. Za studija je nastupala u sklopu studijskih koncerata i priredbi u Hrvatskome glazbenome zavodu te pjevala zapažene solističke sopranske dionice i uloge u vrlo zahtjevnim vokalno-instrumentalnim i scenskim djelima, primjerice Bachovoj kantati Actus tragicus i Pasiji po Ivanu, Vivaldijevoj Gloriji, koncertnoj izvedbi Gluckove opere Orfej i Euridika, Mozartovoj Krunidbenoj misi i scenskoj produkciji opere Figarov pir. Na početku profesionalne karijere sudjelovala je i na jadranskoj turneji Simfonijskog orkestra i zbora RTV Zagreb pod ravnanjem maestra Krešimira Šipuša, kada je nekoliko dana zaredom pjevala sopransku dionicu u Beethovenovoj Devetoj simfoniji.

Dobivši Fulbrightovu stipendiju, nakon diplome, usavršavala se na jednogodišnjem poslijediplomskom studiju na glazbenom konzervatoriju New England Conservatory of Music u Bostonu, također u klasi prof. Lava Vrbanić. Pohađala je usavršavanje i na Međunarodnoj ljetnoj akademiji Mozarteum u Salzburgu 1971. godine.

Godine 1969. godine Blaženka Milić, zvana Bajka, zaposlena je kao solistica Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu u kojemu je debitirala 20. siječnja 1970. ulogom Zorke u operi Porin Vatroslava Lisinskog. Bila je članicom opere HNK-a do umirovljenja 2000. godine. U trideset i jednoj godini provedenoj na daskama HNK-a pjevala je najteži sopranski repertoar i ostvarila više od 50 glavnih opernih uloga, a s ansamblom Opere gostovala je u Stuttgartu i Mannheimu (1972.), Torinu i Ženevi, Brnu i Istočnom Berlinu (1984.), Kijevu i Moskvi (1988.) i Salzburgu (1992.). Zagrebačka publika osobito pamti njezin nastup u Puccinijevoj Tosci 1986. u kojoj su joj scenski partneri bili Nicolai Gedda kao Cavaradossi i Ingvar Wixell kao Scarpija. Osobito se istaknula kao interpreta likova u Puccinijevim, Wagnerovim, Mozartovim, Gotovčevim i Zajčevim operama. Posljednja operna uloga koju je ostvarila u matičnoj kući bila je Verdijeva Aida, čime je na osobit način zaokružila svoju iznimnu pjevačku i umjetničku karijeru jer je popularnu ariju Aide na Nilu O patria mia pjevala na audiciji za angažman u Zagrebačkoj operi. Na pozornici Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu posljednji je put nastupila 13. prosinca 2002. kao Anna u Verdijevu Nabuccu.

Surađivala je s mnogim poznatim hrvatskim dirigentima, primjerice Lovrom von Matačićem, Mladenom Bašićem, Milanom Horvatom, Mirom Belamarićem, Vladimirom Benićem, Inom Perišićem, Igorom Gjadrovom, Vjekoslavom Šutejom, Nikšom Barezom, Vladimirom Kranjčevićem i drugima.

Nastupala je na Varaždinskim baroknim večerima, Osorskim glazbenim večerima i zagrebačkim Večerima na Griču te surađivala s negdašnjom Glazbenom proizvodnjom Hrvatske radiotelevizije. Počasna je članica Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika.

Iskrenost interpretacije i umjetničko poštenje krase karijeru primadone Blaženke Cigić Milić, koja je u razgovorima često znala reći da svaku rolu koju pjeva, pjeva sa srcem. Poseban doprinos dala je na polju duhovne i domoljubne glazbe, posebno u domovinskom ratu na koncertima mira i nade na kriznim ratom pogođenim područjima.

Za svoja je zapažena umjetnička postignuća nagrađena mnogim uglednim nagradama i priznanjima. Dobitnica je nagrade Franjo Kuhač Muzičke akademije u Zagrebu, medalje Davidova grada Jeruzalema, medalje Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, plakete Varaždinskih baroknih večeri, medalje ‘Majka Božja Bistrička’ nacionalnoga svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, nagrade Milka Trnina za interpretaciju naslovne uloge operi Tosca u Operi HNK u Zagrebu, plakete Hrvatskog društva glazbenih umjetnika u povodu 30. obljetnice umjetničkoga rada, srebrna medalja u povodu 100. obljetnice Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, nagrade Grada Zagreba za uspješnu glazbenu karijeru kojom je obilježila zlatno doba zagrebačke operne scene, medalje Grada Mostara te odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Žiri za DRAMU :

Mirela Brekalo - Popović - predsjednica

Članovi – Goran Grgić, Ivica Kunčević, Anita Matić Delić, Mario Raguž

Žiri za OPERETU I MJUZIKL:

Mirjana Bohanec Vidović - predsjednica

Članovi – Tonči Bilić, Mladen Janjanin

Žiri za PLES:

Marko Gutić Mižimakov – predsjednik

Članovi – Iva Hladnik, Ana Mrak

Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika Marija Filipović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!