UMIROVLJENI BISKUP

Objavljena knjiga Mile Bogovića 'Glagoljica - Bitna odrednica hrvatskog identiteta'

20.08.2019 u 13:06

Bionic
Reading

'Glagoljica - Bitna odrednica hrvatskog identiteta', knjiga je umirovljenoga gospićko-senjskog biskupa mons. Mile Bogovića u kojoj se bavi pitanjima postanka glagoljice, a objavio ju je zagrebački nakladnik Alfa

Biskup Bogović u knjizi se bavi problemom nastanka glagoljice, ističe nakladnik i dodaje da on kao crkveni povjesničar istražuje okolnosti i uvjete u kojima je glagoljica nastala te analizi podvrgava izvore na kojima se temelje brojne teorije o njezinim početcima, napose tzv. ćirilometodsku teoriju. Nakladnik ocjenjuje kako istraživač vrlo meritorno razmatra još dvije važne teme - razvoj ukupnoga glagoljaštva u crkvenom bogoslužju te promjene odnosa Crkve prema glagoljici i glagoljašima. Bogović te mijene, ističe nakladnik, prati od potiskivanja glagoljice do njezina priznanja i poticanja te konačnoga nestanka glagoljice kao aktivnoga pisma s povijesne pozornice.

Nakladnik podsjeća kako je knjiga nastala povezivanjem i usustavljivanjem autorovih pojedinačnih radova, što ih je objavljivao u duljem vremenskom razdoblju.  

Mons. Mile Bogović rođen je 1939. u Cerovcu kod Slunja. Teološki studij započeo je u Pazinu, a završio u Zagrebu. Od 1966. do 1971. studirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i postigao doktorat iz crkvene povijesti. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 4. lipnja 1999. pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije i dodijelio mu titulu naslovnoga biskupa Tamate.

Za sjedište mu je određen Gospić. Podjelom teritorija Riječko-senjske nadbiskupije, 25. svibnja 2000., papa Ivan Pavao II. ustanovio je novu biskupiju sa sjedištem u Gospiću. Istodobno je imenovao mons. Bogovića prvim biskupom novoustanovljene biskupije. U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK) obnašao je, između ostalih i službu predsjednika Komisije HBK i BKBiH za hrvatski martirologij. Mons. Bogović objavio je više knjiga i znanstvenih članaka. Raznolika znanstvena djelatnost može se razdvojiti u tri područja - odnosi s pravoslavnom Crkvom, povijest biskupija Senjske i Modruške ili Krbavske te hrvatski glagolizam odnosno hrvatska glagoljska kultura.