NAGRAĐENA U VENECIJI

Mlada nada hrvatske arhitekture u Francuskom paviljonu

05.02.2015 u 11:32

Bionic
Reading

U Francuskom paviljonu u Zagrebu otvara se izložba kustosko-istraživačkog projekta Intermundia arhitektice Ane Dane Beroš, a na otvorenju 5. veljače bit će predstavljena i video-dokumentacija rada prikazanog na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture, autorice Ane Opalić, i publikacija Intermundia o kojoj će govoriti kritičar arhitekture Maroje Mrduljaš.

Intermundia, kustosko-istraživački projekt arhitektice Ane Dane Beroš, temelji se na istraživanju transeuropskih i intraeuropskih migracija. Prvi je put bio predstavljen i nagrađen Posebnim priznanjem na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture koji je kurirao Rem Koolhaas, jedan od najuglednijih svjetskih arhitekata. Zagrebačkoj i hrvatskoj publici sada se predstavlja u novouređenom Francuskom paviljonu u Savskoj 25.

Projekt prikazuje slučaj talijanskog otočića Lampeduse kao metonimije suvremenih zapadnih „pritvorskih uvjeta“, „zatvorenih čekaonica“ na ulasku u tvrđavu Europu. Lampedusa je školski primjer „brisanog prostora“ koji nastaje na geopolitičkim razmeđima, a gdje se gotovo uvijek formiraju društveno marginalizirane zajednice. Autorica propitkuje, kroz politički i iskustveno-fenomenološki narativ, ambivalentnost „stanja između“ i (ne)mogućnost kulturnog prijevoda između (i)migranata i lokalne otočke zajednice.

"Pitanja ilegalnih migracija, socijalne nejednakosti, nemogućnosti pripadanja mjestu te njihove posljedice u urbanoj i društvenoj zbilji, ključna su europska pitanja koja ne možemo više izbjegavati ni u Hrvatskoj. U suvremenom trenutku imperativa mobilnosti, koji je kompatibilan s imperativom „fleksibilnosti rada“, prisilna teritorijalna kretanja prekarnih radnika, najčešće visokoobrazovanih, paralelna su kretanjima i pritvaranjima ilegalnih migranata. Obje ove trajnomigrirajuće mase potplaćene su i ucijenjene radne snage, lišene elementarnih ljudskih prava koja uključuju pravo na rad i dostojanstven život. Nužno je ilegalne migrante u prvom redu shvatiti kao radnike koji reguliraju „procijepe“ europskog tržišta rada i koji odgovaraju na sustavno osmišljene potrebe visokorazvijena Zapada, a ne promatrati ih samo kao „jadnike“ u naivnoj potrazi za boljim životom", ističe arhitektica Beroš u razgovoru u pratećoj publikaciji.