AUTOR O KOJEM SE (NE) PIŠE

Međimurski horor Kristiana Novaka

11.12.2013 u 07:00

Bionic
Reading

'Ne bih htio želio pretenciozan, ali ovdje na festivalu Sa(n)jam knjige dodjeljuje se nagrada Kiklop, a meni se čini da od pojave Marinkovićeva 'Kiklopa' Hrvatska nije imala ovakav roman'

Ovu rečenicu izgovorio je u Puli književni kritičar i predsjednik HDP-a Nikica Petković, na predstavljanju drugog romana 34-godišnjeg Kristiana Novaka. Dodao je da, usprkos njegovom dojmu, taj roman, 'Črna mati zemla', u desetak mjeseci od objavljivanja nije odjeknuo na tržištu, niti je uzbibao kritičarsku scenu.

Možda je razlog to što je Novak mlad autor kojem je probijanje kroz književne klike bilo podalje od vrha liste životnih preokupacija; čovjek je izuzetan znanstvenik s područja lingvistike, a uz to i trofejni karatist na međunarodnoj razini.

Prema riječima samog autora, 'Črna mati zemla' prostorno je smještena u međimursko selo, a vremenski u nacionalističku revoluciju Međimurja početkom 90-ih, uslijed raspada YU-socijalizma. Glavnom liku u djetinjstvu umire otac, no dječak odbija povjerovati u tu priču i nastavlja ga tražiti. U tom procesu otuđuje se od prijatelja, ali i od starijih ljudi, i počinje družiti s izmišljenim prijateljima. Među maglovitim koordinatama tog svijeta važnu ulogu igraju lokalna vjerovanja i mitologija.

Na proces odrastanja i traumatičnog odustajanja od potrage za ocem utječu iznenadni valovi samoubojstava u Međimurju, uslijed kojih kod starijih nestaje tabu suicida: počinju o tome govoriti i pokušavaju si objasniti razloge, a u roman se useljava užas o čijoj su umjetničkoj snazi predstavljači knjige govorili biranim riječima.

Oni su naglasili i izuzetnu ulogu međimurske varijante kajkavskog dijalekta koji se koristi najčešće za artikulaciju misli junakovog svijeta odraslih.

Na predstavljanju je pročitan i dojmljiv ulomak koji opisuje useljavanje kuge nacionalizma i ratne traume u međimursko stanje uma. Zanimljivo je da, premda umjetnički prikaz Međimurja u njegovu romanu navodno izaziva paranoidni užas ('Uz poznatu međimursku melankoliju, želio sam izraziti i potisnutu agresiju.'), Novak objavljivanjem ovoga djela nije iskusio poslovični usud 'proroka u svom selu'.

'Reakcije su bile odlične. Spremnost na suočavanje s prikazanim 'odrazom u zrcalu' shvatio sam kao znak civiliziranosti', kazao je Novak koji je ovaj roman stvarao skoro četiri godine. 'Črna mati zemla' objavljen je devet godina nakon izlaska njegova prvog romana, 'Obješeni'.