Autorica svjetskog bestselera 'Sluškinjina priča' našla se u apsurdnoj situaciji – njezin je roman uklonjen iz školskih knjižnica u Alberti, pa je na zabranu odgovorila satiričnom pričom i upozorenjem
Slavna kanadska autorica Margaret Atwood reagirala je nakon što se njezin nagrađivani distopijski roman 'Sluškinjina priča' našao među više od 200 naslova uklonjenih iz školskih knjižnica u kanadskoj pokrajini Alberti, prema novim pravilima tamošnjeg ministarstva obrazovanja.
Naime, u srpnju je naloženo da se do 1. listopada iz knjižnica izbace "materijali koji sadrže eksplicitne seksualne sadržaje". Atwood je na X-u ironično komentirala: "Nabavite svoj primjerak prije nego što krenu s javnim spaljivanjem knjiga", a zatim objavila i novu kratku priču koja satirički prikazuje cenzuru na djelu.
Prakticiraju kapitalizam a ne seks
Priča opisuje "dvoje jako, jako dobre djece", Johna i Mary, koji nikada nisu imali fizioloških potreba niti tinejdžerskih problema, a na kraju su "proizveli petero savršene djece a da se nikada nisu poseksali". Umjesto kršćanskog milosrđa, prakticirali su "sebični i grabežljivi kapitalizam". Atwood se narugala i premijerki Alberte Danielle Smith, napisavši da je 'Sluškinjina priča' "postala stvarnost i Danielle Smith se našla s lijepom novom plavom haljinom, ali bez posla", aludirajući na odjeću žena iz romana i političarkinu podršku novim mjerama.
Ironija je tim veća jer je Atwood već 1985. u 'Sluškinjinoj priči' predvidjela upravo svijet u kojem političke vlasti diktiraju što je dopušteno čitati, gledati ili govoriti. Roman je stekao status globalne metafore za kontrolu nad slobodom i ženama, a danas se ponovno našao na popisu nepoželjnih naslova.
Popis knjiga koje su se našle pod zabranom uključuje i klasike poput 'Znam zašto ptica u kavezu pjeva' Maye Angelou, Orwellovu '1984.', 'Boju purpura' Alice Walker te 'Vrli novi svijet' Aldousa Huxleyja. Kanadske udruge knjižničara i nastavnici osudili su odluku, upozoravajući da se djeci i mladima uskraćuje pravo na kritičko mišljenje i pristup različitim perspektivama. Knjižničarske udruge u Kanadi izrazile su zabrinutost, upozoravajući da se zabranama djeci i mladima uskraćuje pravo na raznoliku literaturu i slobodu kritičkog mišljenja.
Distopija postaje stvarnost
Premijerka Danielle Smith, čelnica Ujedinjene konzervativne stranke (UCP), naknadno je ublažila stav, rekavši da su školske vlasti u Edmontonu "otišle predaleko" u tumačenju naputaka te da će pokrajinska vlada revidirati smjernice. Kritičari, međutim, smatraju da je zabrana dio šire kulturne bitke koju konzervativna politika u Alberti vodi protiv progresivnih inicijativa u obrazovanju, posebice onih vezanih uz spolni i zdravstveni odgoj.
Alberta se tako pridružila širem trendu zabrana knjiga u Sjevernoj Americi, gdje su posljednjih godina na udaru najčešće djela koja se bave pitanjima rase, seksualnosti i rodnog identiteta. U SAD-u su tako s popisa školskih lektira uklanjana djela Toni Morrison, a pojedine savezne države zabranile su čak i stripove o superjunacima s LGBTQ+ likovima ili popularne romane poput Harryja Pottera.
Za Atwood, čija se književnost već desetljećima bavi upravo opasnostima cenzure i autoritarizma, ovakav je razvoj događaja očigledno nova potvrda da njezina distopija ne ostaje samo fikcija nego se i dalje prepoznatljivo pretače u stvarnost.