Bio je petak, a ne subota tog 20. ožujka 1981. Na ideju producenta Dvorane prof. Branka Molana, koju je podržao legendarni prvi ravnatelj Ivo Vuljević, Koncertna dvorana 'Vatroslav Lisinski' odlučila je testirati nešto novo: standardno vrhunski klasični koncert, a nakon njega razgovor s umjetnicima i zabavni program s plesom do ponoći.

Taj 'nulti koncert' budućeg ciklusa nazvali su Poziv u Lisinski. Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem Nikše Bareze i uz sopranisticu Radmilu Bakočević izvela je ulomke iz Romea i Julije, Pikove dame i Evgenija Onjegina Petra Iljiča Čajkovskog te Slike s izložbe Modesta Petroviča Musorgskog u Ravelovoj orkestraciji.

Ne želimo još kući!

A potom je slijedila novost, koja je na plakatu bila naznačena samo malim slovima: nastavak druženja u predvorju Velike dvorane uz Kvintet Đimija Stanića i glumca Ivu Serdara.

Kako će to prihvatiti publika, ali i strogi kritičari? zacijelo su se pitali organizatori.

No već duže vrijeme osjećali su da publika žali što odmah nakon koncerata odlazi kući. Odlučili su osmisliti nešto što bismo danas nazvali dodana vrijednost. I uspjeli su: te večeri začet je ciklus koji će postati perjanica Lisinskog!

Lovro von Matačić i Pavle Dešpalj

Potaknuti uspjehom događaja, čelni ljudi Dvorane u sezonu 1981./1982. uvrstili su ciklus od pet koncerata, zamijenili petak prikladnijom subotom i ciklus nazvali Subotom u Lisinskom. Na svakom je nastupila Zagrebačka filharmonija, a dirigirali su Lovro von Matačić i Pavle Dešpalj. Solisti su bili pijanist Vladimir Krpan (dvaput), mlada, ali već afirmirana beogradska čelistica Ksenija Janković, pijanist Jurica Murai te beogradska violinistica Fern Rašković. Treći je koncert u cijelosti bio posvećen Dori Pejačević, a peti Igoru Stravinskom.

Današnji naziv od 1987.

Nije trebalo dugo čekati prvi strani orkestar u novom ciklusu: bili su to Bečki simfoničari u sezoni 1983./1984. Današnji naziv Lisinski subotom ciklus je dobio 1987. godine, a 1989. Dvorana je za njega primila Nagradu grada Zagreba.

'Često su me pitali kako tumačim postojani uspjeh fenomena Lisinski subotom“, napisao je tadašnji ravnatelj Dvorane Lovro Lisičić 1993. godine. 'Držim da je taj ciklus kondenzat programske koncepcije Lisinskog u malom: multimedijski pristup, visoki estetski kriteriji, mogućnost ugodne i demokratske komunikacije u atraktivnim prostorima Dvorane. Jednostavno, ali – kako čujemo – i jedinstveno u svijetu!'

Tumačenje Igora Kuljerića

Motive za ciklus još je 1983. godine objasnio Igor Kuljerić, tadašnji programski direktor Dvorane:

'Dolazak na koncert, pljesak, frak i nakon toga kući – to više ne zadovoljava senzibilitet današnjeg čovjeka. On osjeća potrebu ponovnog druženja, potrebu da koncert postane društveni događaj', kazao je uz ostalo i naglasio potrebu 'da se bolje iskoriste prostori u kojima je ugodno boraviti'.

Upravo je to snažna ideja vodilja Lisinskog danas: raznovrsni, multimedijski programi za sve uzraste, u svim prostorima Dvorane!

Sva svjetska imena i ansamble koji su u 45 godina nastupili u Lisinskom subotom zaista ne možemo spomenuti: lakše bi bilo reći tko nije gostovao!

Zadnjih godina ciklus u nazivu ima dodatak: Lisinski subotom – Svijet na dlanu. Tako se naglašava da je on istinski prozor u svijet klasične glazbe današnjice.

Uzbudljiva sezona 2025./2026.

I današnja ravnateljica Lisinskog Nina Čalopek, koja je uvela nekoliko novih ciklusa, ističe da Lisinski subotom ostaje temeljni.

'U sezoni 2025./2026. posebno bih istaknula Simfonijski orkestar iz Vancouvera, koji vrlo rijetko dolazi u Europu, ali i orkestre velike tradicije kao što su Škotski kraljevski nacionalni orkestar, osnovan davne 1891. ili Staatskapelle Weimar', naglasila je.

Vidimo se 27. rujna!

Prvi koncert ciklusa Lisinski subotom očekuje nas 27. rujna. Nastupa titularni orguljaš katedrale Notre-Dame, skladatelj i genijalni improvizator Thierry Escaich uz Simfonijski orkestar HRT-a i maestra Pascala Rophéa.

Cijeli program ove sezone Ciklusa pronađite i pretplatite se na mrežnim stranicama Lisinskog, kao i podatke o pretplatama, za koje su cijene iste kao i prošle sezone; želja je svih u Dvorani Lisinski da ova svečanost umjetnosti ostane dostupna svim prijateljima klasične glazbe.

Pogodnosti za mladu publiku

Pogotovo to vrijedi za mlade, kojima su namijenjene i posebne pogodnosti!

Vratimo se mislima maestra Kuljerića, toliko aktualnim i danas:

'Vidjeli smo da s publikom nema problema, vidjeli smo da doći na koncert nije samo snobizam; to je postala zapravo potreba ljudi, i što me posebno osobno veseli, ljudi vrlo različitih interesa i dobi, od najmlađih do umirovljenika. Na osnovi tog podatka vidi se da je pogođena prava stvar.'

Vrijeme je to davno potvrdilo!