GRADSKA POSLA

Kinoteka, Tuškanac, Exit - pokušali smo raspetljati tko pod kime jamu kopa

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 06.04.2017 08:47
  • Objavljeno 06.04.2017 u 08:47
Kinoteka je u fazi renovacije, a radove je nedavno obišao Milan Bandić

Kinoteka je u fazi renovacije, a radove je nedavno obišao Milan Bandić

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Kad je nedavno objavljeno da Grad Zagreb namjerava iseliti Hrvatski filmski savez (HFS) iz kina Tuškanac i u taj atraktivni prostor u samom središtu grada useliti Kazalište Exit, u filmskoj javnosti pojavili su se brojni negativni komentari i strah da te glasine vode zabijanju čavla u lijes jednog uspješnog filmskog projekta. Pritom je najavljeno da se ponovo otvara Kinoteka koju bi trebao voditi Centar za kulturu i film August Cesarec, no vijest koja bi svakom filmofilu bila sretna u ovom kontekstu ne djeluje baš tako jer je revitalizacija kina u Kordunskoj dočekana kao izravna prijetnja tuškanačkim filmskim programima

Kako u cijeloj priči oko kina Tuškanac ima puno nedorečenosti, čemu pridonosi i sam Grad Zagreb, posebno zbog ideje da kulturom u Zagrebu ne mogu upravljati udruge što je slučaj s Tuškancem kojim upravlja Hrvatski filmski savez, nego kulturne ustanove, čini se da će se to klupko tek trebati raspetljati.       

Postoji li konkretni dokaz da Grad Zagreb želi deložirati Hrvatski filmski savez iz kina Tuškanac? Ostaje li u tom slučaju HFS bez dvorane u kojoj bi prikazivao svoj zanimljiv, nekomercijalni program, koji je tijekom posljednjih 12-ak godina stekao vjernu publiku, ili dobiva novi zamjenski prostor? Seli li se doista Kazalište Exit u kino Tuškanac? Zašto se Exitu ne pronađe adekvatnija dvorana? Ta i slična pitanja postavili smo Hrvatskom filmskom savezu, Uredu za kulturu, prosvjetu i sport Grada Zagreba i šefu Kazališta Exit Matku Ragužu kako bismo saznali što se zapravo događa i što građani Zagreba mogu očekivati.

Marija Ratković Vidaković iz Hrvatskog filmskog saveza kaže da je Gradski ured za imovinsko-pravne odnose i imovinu grada zatražio od njih u ožujku ove godine očitovanje o djelovanju Saveza u zgradi kina Tuškanac. Napominje da u tom dopisu piše da bi se svi veći gradski poslovni prostori trebali dati na korištenje i upravljanje nekoj od ustanova Grada Zagreba i da bi se dvorana kina Tuškanac mogla koristiti za razne umjetničke i kulturne aktivnosti gradskih ustanova. 'Drugim riječima, pretvaranjem Tuškanca u multifunkcionalnu dvoranu, ono prestaje biti kinom', ističe Marija Ratković Vidaković, dodajući da je taj prijedlog vjerojatno motiviran zakulisnim političkim igrama i osiguranjem novog prostora Teatru Exit, koji ostaje bez dvorane.

Što o svemu kaže Zakon? Marija Ratković Vidaković pojašnjava da Hrvatski filmski savez ima ugovor potpisan na neodređeno vrijeme, sve dok Hrvatski filmski savez obavlja u kinu Tuškanac nekomercijalnu kinoprikazivalačku djelatnost. Međutim, ugovor je iz 2005. godine, ističe, i nije u skladu s Uredbom Vlade Republike Hrvatske o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, te Pravilnikom Grada Zagreba o dodjeli gradskih prostora na korištenje udrugama, koji su doneseni 2015. godine. Smatra da taj ugovor treba mijenjati i doraditi sukladno novim zakonskim propisima.

'Predlažemo što hitnije pronalaženje rješenja prihvatljivog za obje strane, a pogotovo za zgradu samog kina. Smatramo da bi u najkraćem mogućem roku trebali zajedno sjesti timovi iz Gradskih ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu, zatim Ureda za kulturu, obrazovanje i sport te Hrvatskog filmskog saveza jer svako daljnje odlaganje je nepotrebno odugovlačenje situacije u kojoj je postojeći ugovor neodrživ', ističe Marija Ratković Vidaković iz HFS, napominjući da su to predložili čelnicima obaju Ureda i Gradonačelniku.

Ljetno kino Tuškanac

Ljetno kino Tuškanac

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Je li problem nastao zbog ideje Grada Zagreba da udruge ne smiju 'voditi' kulturu Zagreba, nego da to moraju činiti ustanove u kulturi kao što se prošle godine dogodilo sa Zagrebačkim plesnim centrom? 'Hrvatski filmski savez formalno je savez udruga od kojih je čak 12 s područja Zagreba, što znači viši stupanj organizacije od same udruge. Također, obimom svog djelovanja HFS slobodno se može smatrati institucijom. Utjecaj Saveza na zagrebački odgojno-obrazovni krug, nevezano za samo kino Tuškanac, iznimno je velik, što potvrđuju brojni programi', istaknula je Marija Ratković Vidaković iz HFS-a.

Ured za kulturu, prosvjetu i sport Grada Zagreba opovrgava sve glasine, šturo odgovarajući da 'nikada nije bilo govora' o tome da Grad Zagreb namjerava iseliti HFS iz kina Tuškanac i u tu kino dvoranu smjestiti Kazalište Exit.

Istina ili povlačenje? Što se tiče nekad slavne, a danas devastirane Kinoteke, pojašnjavaju da je Crkva Gradu ustupila Kinoteku i da, po njihovu mišljenju, nije devastirana. Što se tiče novog deala između Crkve i Grada Zagreba, navodno je Crkvi obećana obnova krovišta na Sv. Blažu, a ona zauzvrat ustupa dvoranu Kinoteke na korištenje.

'Potrebno je nabaviti suvremenu digitalnu opremu digitalnu, kao što je Grad Zagreb zajedno s HAVC-om napravio u kinu Europa, Tuškancu i MSU. Kinom će programski upravljati Centar za kulturu i film August Cesarec', stoji u službenom odgovoru Gradskog ureda za kulturu, prosvjetu i sport.   

To potvrđuje i sam Centar za kulturu i film 'August Cesarec' na svojim web stranicama gdje najavljuje ponovno otvorenje Kinoteke već 22. travnja. Pozivajući se na oživljavanje Kinoteke kakva je nekad bila, najavljuju prikazivanje 'relevantnih naslova iz povijesti filma, europskog i općenito ne-američkog podrijetla, dokumentarnih filmova i filmova izvan interesa široke komercijalne distribucije' te besplatno 'binge' gledanje TV serija u kinu. Filmski program trebao bi voditi, kako saznajemo, bivši šef marketinga MSU-a Bruno Bahunek.

Bruno Bahunek i Maja Jurić Ivoš

Bruno Bahunek i Maja Jurić Ivoš

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

A što je s Kazalištem Exit? Kako je pisao Nacional još 2002. godine, povrat zgrade u Ilici 208 iščekuje unuk nekadašnjeg vlasnika trgovca Fabijana Baršića, koji je početkom 20-ih podignuo tu zgradu. Baršić je u tom prostoru prvo otvorio trgovinu, gostionicu i kuglanu, a zatim je 1938. ostvario svoj životni san: osnovao je poduzeće 'Tomislav film' i počeo se baviti distribucijom i prikazivanjem filmova u kinu 'Tomislav' koje je poslije preimenovano u 'August Cesarec'.    

Osnivač i umjetnički ravnatelj Kazališta Exit Matko Raguž također opovrgava glasine o preseljenju Exita u kino Tuškanac, naglašavajući da kazalište do daljnjega ostaje u tom prostoru. 

'Sudski proces o povratu zgrade u Ilici 208, gdje je smješten Centar za kulturu i film te Kazalište Exit, starim vlasnicima još traje i za sada je sve neizvjesno. Dok se postupak ne završi, ne može se znati hoće li se zgrada vratiti bivšem vlasniku ili će mu Grad Zagreb ponuditi zamjenski prostor ili predložiti neko treće rješenje. Grad Zagreb zna za naš problem i nadam se da će se pronaći optimalno rješenje', ističe Matko Raguž, dodavši da on samo želi raditi dobre predstave.

Teatar Exit

Teatar Exit

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Što bi Zagrepčani izgubili prenamjenom kina Tuškanac? Smatra se da bi deložacijom Hrvatskog filmskog saveza iz kina Tuškanac Zagrepčani ostali bez zanimljivog, nekomercijalnog filmskog programa, koji je tijekom dvanaestak godina stekao svoju stalnu brojnu publiku. O uspješnosti kina najbolje govore podaci: do sada je kinom procirkuliralo čak 700 tisuća gledatelja, a samo u prošloj godini 37 tisuća gledatelja, što je čak devet tisuća više nego u 2015. godini. U HFS-u napominju da su se u proteklih 12 godina u kinu Tuškanac održala čak 84 festivalska izdanja koja financira upravo Grad Zagreb, od Animafesta Zagreb preko Zagreb Film Festivala do Festivala tolerancije.

Također, u Hrvatskom filmskom savezu napominju da su se svih ovih godina uredno brinuli o zgradi u kojoj se nalazi kino Tuškanac. 'Samo u prošloj godini uložili smo 70 tisuća kuna u obnovu prostora, pokrivali smo mjesečne troškove režija i održavanje zgrade u iznosu od 40 tisuća kuna, što godišnje iznosi 480 tisuća kuna, a u 12 godina više od pet i 700 tisuća kuna', kaže Marija Ratković Vidaković, napominjući da se svi navedeni iznosi mogu potkrijepiti računima. Na potezu je Grad Zagreb.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!