KRALJ KRIMIĆA

Jo Nesbø u Zagrebu: Svečano obećavam da nikad neću poslušati mišljenje svojih čitatelja

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 09.05.2018 14:57
  • Objavljeno 09.05.2018 u 14:21
Jo Nesbø

Jo Nesbø

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Planetarno popularni pisac trilera Jo Nesbø, čiji su romani prevedeni na 50 jezika i prodani u više od 40 milijuna primjeraka, ovih dana gostuje u Hrvatskoj. Povod je nova knjiga 'Macbeth', suvremena verzija krvave drame Williama Shakespearea iz 1606., koju je autor zagrebačkoj publici predstavio 9. svibnja u Gavelli

Norveški pisac Shakespeareove se drame prihvatio u sklopu projekta Hogarth Shakespeare, osmišljenog u povodu 400. obljetnice smrti velikoga engleskoga pisca u kojem je osmero suvremenih autora – uz Nesbøa i Margaret Atwood, Gillian Flynn, Tracy Chevalier, Jeanette Winterson, Howard Jacobson, Anne Tyler i Edward St. Aubyn – preradilo njegova velika djela.

Nesbø priznaje da je u početku odbio ponudu da sudjeluje.

'Pisac ima nekoliko luksuza - dugo spavati, odlučiti o čemu će pisati i pratiti razvoj svoje ideje. Mislio sam da bi mi sigurno bilo zanimljivije raditi na nekoj vlastitoj knjizi, ali kad su mi rekli da mogu birati koje ću Shakespeareovo djelo obraditi, pristao sam', ispričao je pisac pred punom dvoranom zagrebačke Gavelle.

'Moj prvi susret sa Shakespeareom bio je upravo 'Macbeth'. Kao tinejdžer sam vidio ekranizaciju koju je napravio Roman Polanski i impresionirala me. Sama priča mi je interesantna jer je kratka i krvava, mada i ne baš toliko kad se usporedi s drugim Shakespeareovim djelima, recimo s 'Hamletom'. Kad prebrojimo mrtve na kraju, 'Macbeth' je tek na četvrtom mjestu', našalio se Nesbø i dodao da mu je kod ovoga djela najintrigantnije bilo to što Macbeth starta kao pozitivac, kao lik za kojega je lako navijati.

  • +6
  • +3

Jo Nesbø u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

'Ali onda se dođe do drugoga čina i stvari se bitno mijenjaju', rekao je Nesbø, najširoj publici najpoznatiji po serijalu krimi-romana o neprilagođenom detektivu Harryu Holeu ('Šišmiš, 'Žohar', 'Crvendać', 'Nemeza', 'Đavolja zvijezda', 'Spasitelj', 'Snjegović', 'Leopard', 'Fantom', 'Policija', 'Žeđ'). Uz to, objavio je niz samostalnih trilera ('Sin', 'Ponoćno sunce', 'Krv na snijegu' i 'Lovac na glave') te nekoliko knjiga za djecu o doktoru Proktoru, koje je nadahnula njegova kći ('Prdoprah doktora Proktora', 'Čarobna kupka doktora Proktora', 'Doktor Proktor i smak svijeta' i 'Doktor Proktor i velika krađa zlata').

Najnovije djelo, svoju verziju 'Macbetha', smjestio je, kako je ispričao, u neimenovani lučki grad na početku sedamdesetih godina 20. stoljeća. U tom propalom industrijskom središtu na čelo policije dolazi Duncan, odlučan obračunati se s narkobandama i dugogodišnjom korupcijom koja je tijekom desetljeća službe njegova prethodnika policiji posve vezala ruke.

Duncan se nastoji okružiti dokazano nekorumpiranim policajcima, zbog čega na mjesto trećega čovjeka u policijskoj hijerarhiji dovodi Macbetha, dotadašnjega zapovjednika specijalaca. Potaknut napredovanjem, lažnim predviđanjima šefa narkomafije Hekate te ambicijama svoje ljubavnice i vlasnice kasina Lady, Macbeth smišlja urotu da bi dospio na samo čelo policije i preuzeo vlast u cijelom gradu. Na tom putu neprestano raste broj onih koje treba ukloniti.

'Redovito za svoje romane priredim opsežan sinopsis, a u ovom slučaju književni bard je to napravio za mene. Pokušao sam skrenuti s puta i začiniti njegova 'Macbetha', ali struktura toga djela je toliko dobra da jednostavno nije bilo potrebe. Još jednom mi se potvrdilo zašto se ta Shakespeareova priča smatra remek-djelom', ispričao je Nesbø, dodajući da mada je 'Macbeth' jedna od najkraćih Shakespeareovih drama, njegov roman ima između 500 i 600 stranica.

'Strukturu sam sačuvao, uključujući tri vještice, jer su bitne za priču. U izvornom 'Macbethu' one kuhaju vještičji napitak nad kojim Macbethu proriču da će biti kralj. U mojoj verziji u pitanju su tri žene koje kuhaju, samo nešto modernije - metamfetamin - i mome Macbethu, mladom policijskom inspektoru, daju poslovnu ponudu koju ne može odbiti. Odnosno, može, ali ne odbija', kaže Nesbø i dodaje kako je za Macbetha, unatoč njegovu nemoralu, lako navijati jer je uveden kao junak.

'Shakespeare ga uvodi kao proslavljenoga ratnika, pa i u onome što kasnije radi stojimo uz njega. Tako i mi Norvežani uporno navijamo za naš nogometni tim mada je jedan od najdosadnijih na svijetu', pojasnio je autor koji u svojim knjigama, kako je rekao, rado stvara protuhe i hulje.

'Negativci mi se sviđaju jer ih mane čine ljudskima', poručio je i dodao kako mu je u knjizi od samoga čudovišta, serijskog ubojice, primjerice, zanimljivije ono što se događa oko čudovišta, odnosno opisati kako ostali likovi reagiraju na zlo.

'U filmu 'Ralje', primjerice, morskoga psa ne vidimo do samoga kraja. Nije ga ni bitno prikazati, već stalno imati u glavi kao zlo koje vreba okolo i prikazati kako se stvari odvijaju zbog njega', rekao je Nesbø. Publiku je osobito nasmijao priznanjem da ga ne zanima ono što misle njegovi čitatelji.

'Kad je krenuo pisati, Charles Dickens je objavljivao poglavlje po poglavlje i nakon svakoga objavljenog čekao bi povratnu informaciju čitatelja i tekst potom prilagođavao tome. Sad, istina, Dickensu se taj pristup očito isplatio, ali možete biti sigurni da ja nikad neću raditi nešto slično. Držim se tkiva svoje priče i likova koji imaju svoju sudbinu. Svečano obećavam da neću slušati mišljenja čitatelja. Zapravo, više je vjerojatno da ću, ako mi nešto savjetujete, napraviti suprotno od toga', rekao je, a na pitanje je li mu žao detektiva Harrya Holea, kojemu je jedino u posljednjem dijelu serijala, 'Žeđi', pružio mali trenutak sreće, rekao je da jest, ali da jednostavno tako mora biti.

'Isto kao što je 'Macbeth' tragedija, tako bi se i moj serijal o Harryju mogao uzeti kao tragedija. Suosjećam s njime, ali kao lik se razvija u određenom smjeru i ja pratim taj razvoj', objasnio je i rekao kako je nakon treće napisane knjige o Harryju već imao zacrtanu njegovu životnu crtu.

'Sigurno je da neće živjeti vječno i da jednom kad ode neće uskrsnuti, ali više od toga ne mogu reći', kazao je Nesbø, u tinejdžerskoj dobi perspektivni nogometaš norveškoga prvoligaša Moldea. Međutim snovi o nastavku profesionalne nogometne karijere u Tottenhamu razbili su se u piščevoj osamnaestoj godini, kada je teško ozlijedio križne ligamente koljena.

Potom je, nakon tri godine provedene u vojsci, krenuo na studij ekonomije i osnovao bend Di Derre. Iako je bend uskoro u Norveškoj postao vrlo popularan, Nesbø je paralelno radio kao burzovni mešetar i financijski analitičar. Na ideju za svoj prvi roman 'Šišmiš' došao je kad ga je jedna izdavačka kuća pozvala da napiše knjigu o turneji s bendom.

'Zapravo sam odmalena bio okružen knjigama jer je majka bila knjižničarka, a otac knjiški moljac. Sjećam se da sam sa šest ili sedam godina uzeo 'Gospodara muha' Williama Goldinga jer mi se svidjela naslovnica svinjske glave nabijene na kolac i opis da se radi o grupi dječaka na pustom otoku. Otac mi je dopustio da ga pročitam i kad sam bio gotov, pitao me što mislim. 'Malo sporo, ali nije loše. Nadam se da će pisac u sljedećim knjigama odraditi bolji posao', rekao sam za roman koji je Goldingu priskrbio Nobela', ispričao je Nesbø koji 10. svibnja gostuje u Zadru, a 11. svibnja i na Mediteranskom festivalu knjige u Splitu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 1

Prikaži sve
  • didamarkov

    09.05.2018 15:15

    kad bi jo kojim slučajem živio u HR bio bi proglašen za fašistu....bila je kampanja i u norveškoj od beznačajnih "levičara" ali ne sumnjam da bi naši "levi" to žešće i gluplje odradili. inače, roman koji ih je napalio se zove "crvendač" (nije samo to ) i u njemu se mogu vidjeti sličnosti između n...

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi