PREPORUKE ZA ČITANJE

Izabrali smo deset književnih noviteta idealnih za godišnji odmor

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 04.07.2020 13:26
  • Objavljeno 04.07.2020 u 12:43
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

U ljetnim mjesecima pojavio se čitav niz zanimljivih novih književnih naslova, a među onima koje vam preporučujemo da svakako potražite finalni je dio Knausgårdovih 'Godišnjih doba', njegovo 'Ljeto', zatim roman koji su kritičari prozvali jednim od najvažnijih književnih projekata u suvremenoj književnosti, ali i strip-obrada kultnog francuskog hita te intrigantna domaća 'Mladenka kostonoga'

'Tko se boji Knausgårdovih opsežnih romana (iz serije 'Moja borba'), neka čita njegove prozračne i svijetle portrete godišnjih doba', savjetovali su iz Die Zeita, a Naklada OceanMore, nakon 'Jeseni', 'Zime' i 'Proljeća', nedavno je objavila posljednje djelo kvadrilogije 'Enciklopedija godišnjih doba'. 'Ljeto' je, kažu, svojevrstan vrhunac književnog stvaranja Karla Ovea Knausgårda, norveške literarne senzacije. Knjiga, u prijevodu Anje Majnarić, zaslužne za sve hrvatske prijevode ovog autora, nudi potresne intimne zapise, eseje o pojavama i stvarima koje inače uzimamo zdravo za gotovo, ali koje kroz optiku slavnog pisca dobivaju neka sasvim druga značenja, pokazujući nam da svakodnevica mora da je nešto više od rutine.

Još jedno književno finale stiže i iz izdavačke kuće Vuković&Runjić, a koja je netom objavila 'Lovorike', treći dio hvaljene trilogije 'Oris' u potpisu Rachel Cusk, britanske književnice rođene u Kanadi. 'Oris', nazvan tako prema prvoj od tri knjige (druga je 'Tranzit'), kritika je ocijenila jednim od najzanimljivijih projekata u suvremenoj književnosti. Cusk se u njemu nastavlja na suvremeni (pseudo)memoarski trend, ali kroz središnji ženski lik, šutljivu slušateljicu niza pripovijesti. Trilogiju je prevela Vlatka Valentić, a kod istog se izdavača od ove hvaljene autorice može naći i 'Arlington Park' objavljen 2008. u prijevodu Sandre Mlađenović.

  • +5
  • +2

Preporuke za čitanje

Izvor: Promo fotografije / Autor: VBZ

Profil pak donosi nastavak velikog hita Elizabeth Strout, Pulitzerom nagrađenog romana 'Olive Kitteridge' (prevela Tatjana Jambrišak), kod nas objavljenog 2009., prema kojemu je HBO snimio istoimenu sjajnu miniseriju s Frances McDormand u naslovnoj ulozi. U 'Olive, iznova' glavna, često grubo netaktična, ali opet vrlo simpatična junakinja, prilagođava se novom životu s drugim suprugom, nastojeći ostvariti odnos s otuđenim sinom i njegovom obitelji. Prijevod potpisuje Patricija Horvat.

Veoma zanimljivo štivo nudi i VBZ, a riječ je o strip verziji čuvenog kratkog romana tada posve anonimne, 19-godišnje Francuskinje Françoise Sagan (pravim imenom Quoirez) 'Dobar dan, tugo', kojim je autorica 1954. šokirala javnost smionom tematikom. Sedamnaestogodišnja Cécile provodi lagodno ljeto sa svojim ocem udovcem, bonvivanom i plejbojem, i njegovom ljubavnicom u luksuznoj vili na Azurnoj obali, a čitajući gotovo da osjetimo toplinu sunca i more na koži. Njihovu bezbrižnu svakodnevicu međutim poremetit će dolazak majčine prijateljice Anne, autoritarne i principijelne žene koju djevojka doživljava kao prijetnju. Priprema se okrutna igra zavođenja i manipulacije s gadnim posljedicama. 'Roman koji je utro put liberalnom društvu i svijetu predstavio Sagan, kasnije hvaljenu i obožavanu francusku književnu ikonu, prilagodio je i majstorski ilustrirao 2018. Frédéric Rébéna, a prevela Sandra Karić', kažu iz VBZ-a.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: VBZ

Edicije Božičević objavile su pak peti roman jednog od najkontroverznijih pisaca i intelektualaca njemačkog govornog područja, Švicarca Christiana Krachta. Njegovi 'Mrtvi' spomenutog su se Knausgårda dojmili kao 'velika faustovska bajka, književni poduhvat historijskog genija, koji sad već možemo početi zvati krahtijanskim'. Radnjom smješteni u Weimarsku Republiku i Japansko Carstvo nekoliko godina prije početka Drugog svjetskog rata, govore o perspektivnom švicarskom redatelju Emilu Nägeliju, koji u Japanu za velik novac snima film u suradnji s Masahikom Amakasuom, japanskim carskim povjerenikom za filmska pitanja. Narativna podloga romana, kažu iz Edicije Božičević, 'prati strukturu Noh kazališta, podijeljena je u tri čina i tematizira problem filma, ritma, performansa, vizualnih umjetnosti i njihovog odnosa sa stvarnošću. Kracht na sebi svojstven način prikazuje grotesknu atmosferu između dva rata, dok se na pozornici izmjenjuje cijeli niz likova iz svijeta filma iz tog razdoblja, od Fritza Langa do Charlieja Chaplina'. Od istog autora, inače, Edicija Božičević 2016. objavila je i roman 'Imperij', a 2009. Novela media izdala mu je 'Ja bit ću tu, na suncu i u sjeni'. Sve mu je knjige prevela Nataša Medved.

Disput donosi prvi hrvatski prijevod španjolskog pisca Juana Marséa, ljubavni roman 'Dvojezični ljubavnik' u prijevodu Tamare Kanjere, prema kojemu je 1993. snimljen film s Javierom Bardemom i Ornellom Muti. U središtu je sredovječni muškarac Juan Marsé, kojega iznenada ostavi njegova bogata, lijepa i ugledna žena Norma nakon što ju zatekne u krevetu s drugim muškarcem. Marsé je prisiljen napustiti stan, osuđen je na beskućništvo, preživljava proseći i svirajući harmoniku na ulicama Barcelone. Jednoga dana biva slučajnom žrtvom eksplozije Molotovljeva koktela koji je bacila grupa egzaltiranih katalonskih nacionalista i lice mu je deformirano. 'Ova žalosna, ali iskričava i duhovita priča o pojedincu kojega tragična zaljubljenost dovodi do potpunog rasapa ličnosti i gubitka integriteta često prelazi u ironičnu satiru o jezičnoj dvojnosti Katalonije i njenoj okrutnoj stvarnosti prožetoj dubokim socijalnim razlikama', kažu iz Disputa.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Disput

Kod njih se može naći i 'Ernestine odlazi', roman Benna Meyer-Wehlacka, njemačkog pisca, scenarista i dramaturga te supruga domaće pjesnikinje Irene Vrkljan, u prijevodu Sandre Brkljačić. Radi se o, kako navodi izdavač, sentimentalnoj pripovijesti o starici na kraju njezina životnog puta, mozaiku malih svakodnevnih prizora sastavljenom od krhotina vremena i prostora, upotpunjenog žanrovskim slikama života bečkog građanstva i njegove 'šarmantne' malograđanštine. Ranije je Disput od istog autora objavio 'Šlatenšames ili Berlin na moru', roman o poslijeratnom Berlinu iz 'vremena gladi i bijede' od 1945. do 1947., sa snažnim autobiografskim pečatom, te 'Hodanja, čežnje: Berlinsko-zagrebački dnevnik 1970.-1977.', također u prijevodu Brkljačić.

Temom života u trećoj dobi bavi se i kratak roman 'Dvoslojno staklo', u izdanju Hena coma, prijevodu Darije Lazić i u potpisu islandske književnice Halldóre Thoroddsen, a koja je za njega dobila islandsku žensku nagradu za književnost 'Fjöruverðlaunin' 2016. i Nagradu Europske unije za književnost 2017. Za 'Dvoslojno staklo', koje donosi priču o udovici čiju će svakodnevicu upravljanu rutinom i nostalgijom promijeniti jedan neznanac, kritika je ocijenila da pogađa u srž, pruža novu dragocjenu perspektivu i da je prijeko potrebna književnost u ova vremena u kojima vlada diktat(ura)mladosti, nove zvijezde pop-kulture sve su mlađe, a stare nastoje tako izgledati.

Od domaćih naslova čitatelji svakako trebaju potražiti novi roman Želimira Periša, na kojemu je radio zadnje četiri godine i koji izlazi u izdanju OceanMora. 'Mladenka kostonoga', potresna priča o položaju žene, roditeljstvu, materinstvu, nepravdi i muci, kako kaže njen urednik Kruno Lokotar, počinje u Beču 1882., kada je priveden, pretučen i saslušan guslar Želimir Periš (44, Zadar), koji je spjevao ep o vještici Gili. 'Njegova četiri rimovana deseterca i sažetak sadržaja uvode nas u svaku od 50+ glava Kostonoge, a koje su totalno drukčije jedna od druge. Te lude glave nelinearno, 'muzikalno' i mozaično pričaju brutalnu priču o životu nesretne progonjene žene i djeteta joj Carevića', kaže Lokotar, dodajući da se radnja proteže 'kroz 19. stoljeće, od pučkog do aristokratskog, od granice Hercegovine, preko dalmatinskog zaleđa, Zadra u kojem krčkaju svilogojski kotlovi i radnički bunt, Silbe i kaštela Pazina do dvorskih spletaka, opijumskih pušionica i spiritističkih salona carskog Beča'. Žanrovsko protezanje knjige, kaže Lokotar, još je impresivnije pa tako Periš piše 'svoje(glave)-priče' kao 'inkvizicijske zapisnike, propovijedi, enciklopedijske članke, recepte, glazbene kritike, etnološke zapise, pastoralu, interaktivnu igru… nerijetko ih parodirajući'.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: OceanMore

Kod Frakture se pak može naći novi naslov Semezdina Mehmedinovića, 'Ovo vrijeme sada', knjiga 'u kojoj se vrhunska proza i poezija spajaju u neodvojivo jedno' i u kojoj autor govori o 'malenim događajima, treptajima sjećanja i smiraju sadašnjeg trenutka, fragmentima prijateljevanja, Sarajevu kao izboru, kao mjestu početka i mjestu povratka'. 'Bilo da se radi o susretu s Márquezom u baru u Washingtonu ili o ženi koja donosi ogledalo kao svoj eksponat za neobičnu izložbu u kultnom prijeratnom sarajevskom kafiću, svaka epizoda uvijek je duboko intimna, promišljena, zaokružena, a istodobno nedovršena kakav je i život sam. Rekreiranje razglednica za Aleša, gledanje nogometne utakmice, kava u ugodnom društvu, igranje partije šaha u muzeju književnosti, užitak u pogledu na hercegovačko nebo, selidba knjiga s kraja na kraj Sjedinjenih Država, sve su to priče koje tvore 'Ovo vrijeme sada' – vrijeme prošlo, sadašnje, buduće (...) ono koje izabiremo da bismo doživjeli sebe same, da bismo osjetili vlastitu intimu, da bismo otkrili duboko skrivene iskrice koje nas čine čovjekom', kažu iz Frakture.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!