Dokumentarni film Slavko Kopač: Barbarska profinjenost, posvećen jednom od najfascinantnijih i nepravedno zanemarenih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, premijerno će biti prikazan 17. srpnja u Istarskom narodnom kazalištu u Puli, u sklopu Pula Film Festivala.

Film redatelja Dražena Majića i u produkciji Udruge ArtRencontre, predstavlja prvi cjeloviti dokumentarno-istraživački prikaz umjetničkog nasljeđa Slavka Kopača (1913.-1995.), jednog od najoriginalnijih protagonista poslijeratne europske umjetničke scene. Kroz bogatu arhivsku građu i intervjue s međunarodnim stručnjacima, film nudi uvid u djelo koje nadilazi granice pravaca, institucija i vremena.

Kopač nije pripadao nijednoj školi, ali ih je sve dodirnuo. Njegova umjetnost bila je istodobno barbarska i profinjena. Njegov put, od nadrealističkih početaka i susreta s Andréom Bretonom, preko presudne uloge u nastanku Dubuffetove kolekcije Art Brut, do stvaranja osebujnog likovnog jezika temeljenog na slobodi i instinktu – prikazan je u punoj širini. Poseban naglasak stavljen je na njegov pionirski rad s neslikarskim materijalima poput olova, gume, zemlje i stakla te na prepoznatljive, za to vrijeme neobične motive poput skulpture Krava iz 1949.

Svoje viđenje Kopačeva rada u filmu iznose Annie Le Brun, Michel Thévoz, Lucienne Peiry, Pauline Goutain, Fabrice Flahutez i Mirko Galić. Upravo Thévoz ga naziva "ajatolahom art bruta", naglašavajući njegovu ulogu ne samo kao Dubuffetova suradnika, već i kao rigoroznog kustosa i čuvara zbirke koja je redefinirala pojam autentične umjetnosti.

Film je rezultat višegodišnjeg rada Udruge ArtRencontre, osnovane s ciljem očuvanja i međunarodne afirmacije Kopačeva opusa. Sniman je u Hrvatskoj, Italiji, Francuskoj i Švicarskoj, a redatelj Dražen Majić i tim autora – Tamara Floričić, Maja Ivić, Goran Legović, Anita Jovanov i Josip Maršić – u film su utkali do sada neviđene arhivske materijale i dragocjene detalje koji doprinose revalorizaciji hrvatske moderne umjetnosti.

Film donosi i prikaz Kopačeva osobnog stvaralaštva, koje je bilo revolucionarno za svoje vrijeme. Bio je među pionirima u korištenju neslikarskih materijala – olova, gume, zemlje, stakla, a među njegovim prepoznatljivim motivima nalaze se i oni tada rijetko viđeni, poput skulpture Krava iz 1949. godine.

Unatoč životu u Parizu i međunarodnom uspjehu, Kopač je ostao duboko vezan za domovinu. Sam je govorio da se izvan Hrvatske osjeća poput presađene biljke, a brojnim donacijama hrvatskim muzejima i velikom zagrebačkom izložbom 1977. svjesno je gradio most između svjetske scene i vlastitih korijena.