Ormarić koji je otkriven u Pompejima nakon što je bio zapečaćen gotovo 2000 godina, daje uvid u život jednog stanovnika prije nego što je Vezuv uništio taj drevni rimski grad, a u njemu su pronađeni pribor za uljepšavanje, parfemi, novčići, kuhinjsko posuđe i dječje amajlije
Grad koji su krajem 7. stoljeća prije Krista osnovali Etruščani, smješten nedaleko od Napulja, zatrpan je u erupciji vulkana 79. godine, zbog čega su zgrade, freske i razni predmeti ostali sačuvani pod metrima pepela. Nakon Etruščana njime su vladali Grci, Samnićani i na kraju Rimljani, koji su ga pretvorili u koloniju 89. godine pr. Kr.
Arheolozi su rekonstruirali dijelove pronađenog drvenog ormarića na temelju tragova otkrivenih u kući u ulici Via dell'Abbondanza, jednoj od najprometnijih ulica, kaže se u priopćenju s lokaliteta. 'Ne možemo sa sigurnošću utvrditi tko je živio u toj kući, ali ovi nam fragmenti približavaju svakodnevicu njezinih stanara', rekao je ravnatelj arheološkog lokaliteta Gabriel Zuchtriegel.
vezane vijesti
Među spremljenim predmetima su ogrlica sastavljena od najmanje 24 sitna predmeta izrađena od kosti, staklene paste, keramike i gorskih kristala. Ondje su i prikazi popularnih i gotovo sveprisutnih božanstava Besa i Merkura, kao i minijaturni prikazi šaka i stopala, češera i grozdova.
Takve ogrlice, poznate pod nazivom 'crepundia', tradicionalno su se darovale rimskoj djeci, a služile su kao zaštitne amajlije, no i kao zvečke čiji je zvuk odraslima pomagao da prate kretanje djece. Ponekad su ih čuvali i u odrasloj dobi kao uspomenu na djetinjstvo, što nudi osobnu poveznicu s nepoznatim stanovnikom te kuće.
Parfemi, novci i - miševi
Drugi nalazi upućuju na puno prozaičniju priču o svakodnevnom životu. Pronađene su pincete, mala staklena bočica za parfem ili mast, kadionica, kao i posude od bronce, stakla i keramike te posuđe za kuhanje. Olovni utezi u drvenoj kutiji upućuju na to da se netko u kući bavio trgovinom.
U maloj pletenoj posudi pronađeno je 38 brončanih novčića. Činjenica da su za sobom ostali i novci i predmeti koji su očito imali sentimentalnu vrijednost upućuje na to da vlasnici nakon erupcije Vezuva nisu imali dovoljno vremena da ih ponesu sa sobom.
'Pompeji nisu samo mjesto velikih umjetničkih djela. To je i mjesto gdje najobičniji predmeti vraćaju prošlosti ljudsku dimenziju', kazao je Zuchtriegel. 'Vrijednost ovog otkrića je u mogućnosti da se zajedno iščitaju različiti tragovi jednog života: osobne navike, rad i sjećanja.'
Kuća je smještena u središnjem dijelu Pompeja i na temelju pronađenih natpisa okvirno se povezuje s muškarcem po imenu Kornelije Maksim (Cornelius Maximus). Njezino je pročelje prvi put otkopano 1912. godine, no arheolozi su tek sada, u sklopu šireg projekta obnove, istražili neke od prostorija koje se nalaze iza njega.
Iskapanja su omogućila i dokaze koji upućuju na to da su se određeni problemi gradskog života u dva tisućljeća iznenađujuće malo promijenili. Naime, arheolozi su u amfori smještenoj na povišenom prostoru za pohranu pronašli ostatke kostura dvaju mladih miševa.
