Od mjesta na kojem su se nekoć proizvodile cigare i cigarete, zgrada bivše Tvornice duhana Zagreb u Klaićevoj, tadašnjoj Tvorničkoj ulici, danas je objekt na čijem ulazu stoji znak zabranjenog pušenja. Nakon više od stoljeća duhanske proizvodnje, zgrada u kojoj su nekada radile stotine ljudi, među njima velik broj žena, ali i djece, priprema se za novu namjenu – postat će sjedište Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Tportal je u srijedu s grupom novinara imao priliku razgledati ovu vrijednu zgradu, izgrađenu još 1882. godine na prostoru bivše ciglane, koja je sada u završnoj fazi obnove nakon potresa 2020. godine. U vrijeme gradnje bio je to sam rub Zagreba, a zgrada je nastala prema projektu inženjera Ruperta Melkusa, glavnog gradskog arhitekta i voditelja Gradskoga građevnog ureda. Na projektu su kao suradnici bili angažirani Milan Lenuci i Aleksander Seč, dok je tehnološko rješenje pripremio Leopold Lipp.

Tijekom jednosatnog obilaska zgrade Ana Škevin Mikulandra, arhitektica i glavna projektantica obnove, pojasnila je da će useljenjem u novu zgradu biti ostvarena dugogodišnja želja Hrvatskog restauratorskog zavoda – umjesto da različiti odjeli institucije budu raštrkani po gradu, bit će objedinjeni na jednom mjestu.

Škevin Mikulandra dobro poznaje potrebe budućih korisnika jer je od 2004. godine zaposlena u ustanovi koja se bavi „istraživanjem, dokumentiranjem, očuvanjem i prezentiranjem arheoloških, nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske“.

„Kod projektiranja na kulturnom dobru svaki objekt ima svoju priču, svoja ograničenja, ali upravo je u tim ograničenjima i izazov kako pristupiti obnovi. Ovo je bila situacija gdje radim projekt za korisnika kojeg jako dobro poznam. Znam kakva je djelatnost, koje potrebe ovdje moraju doći i mislim da smo uspješno odgovorili na izazov. Ovdje je radio veliki, multidisciplinaran tim, inženjeri raznih profila i svima im zahvaljujem jer smo zajedno iznjedrili ovaj projekt“, rekla je Škevin Mikulandra za tportal.

Tražili su ručno rađenu opeku

Prije ulaska u zgradu Škevin Mikulandra novinarima je pojasnila da je riječ o uglovnici L-tlocrta, čiji je zapadni dio sjevernog krila povezan s blokovskom izgradnjom uz Klaićevu ulicu, dok se dio kompleksa proteže prema Jagićevoj kroz Ulicu Franje Hochmanna.

Vanjski izgled oblikovan je kao neorenesansna dvokrilna palača, s pravilnim ritmom prozora i istaknutim središnjim i krajnjim dijelovima krila te dekorativnim elementima od opeke. Podnožje zgrade obloženo je kamenom, a građevina ima prizemlje, dva kata i potkrovlje. Iznad izduženih krila nalazi se visoki dvostrešni krov, dok istaknute dijelove zaključuju mansardni krovovi.

Govoreći o izradi projektne dokumentacije, Škevin Mikulandra objasnila je da se nastojalo ostati vjerno izvornom projektu, a istodobno zadovoljiti potrebe restauratora za suvremenim sustavima nužnima za njihov rad. Usklađivanje povijesnog izgleda zgrade sa suvremenim intervencijama, poput solarnih panela na južnom pročelju, podrazumijevalo je i pronalaženje materijala što sličnijih izvornima.

„Bilo je izazovno sve to pomiriti, ali smo se rukovodili mišlju da štitimo ono zbog čega je ova kuća spomenik kulture. Dakle, štitimo izvorne nosive konstrukcije, štitimo ovu prekrasnu opeku. Jako smo se namučili oko pronalaženja adekvatne opeke, jer ona nije jednobojna, već ima više tonova, u starom je formatu i podrazumijevalo se da mora biti ručno rađena, nije bilo industrijske proizvodnje“, opisala je Škevin Mikulandra.

Na zapadnom dijelu južnog pročelja prozori su svojedobno uklonjeni prilikom povezivanja tvorničke zgrade sa stambeno-poslovnim neboderom, dovršenim 1973. godine prema projektu arhitekta Marijana Haberlea. Prozori su uklonjeni i na zapadnom dijelu sjevernog krila tvornice, a aktualna obnova omogućila je rekonstrukciju 11 prozorskih osi prema izvornim arhivskim nacrtima. Tvornica duhana Zagreb proizvodnju je ugasila 2007. godine.

Tijekom obilaska pitali smo našu voditeljicu jesu li u zgradi pronađena oštećenja koja bi se mogla povezati s dugogodišnjom duhanskom proizvodnjom. Prema njezinim riječima, veća oštećenja nastala su tek nakon prestanka rada tvornice i u potresu.

„Kuća je bila uredno servisirana tijekom rada tvornice, a kad se tvornica iselila, uslijed održavanja, ne znam, nije se popravljao krov ili nešto tako slično. Ali, potres je napravio oštećenja“, naglasila je Škevin Mikulandra.

Knjižnica otvorena javnosti i suvremene radionice

U unutrašnjosti budućeg sjedišta Hrvatskog restauratorskog zavoda još se osjeti miris svježe boje, a radnici čiste prostor nakon završetka većeg dijela građevinskih radova. Razgledali smo buduće restauratorske radionice, ali i prostor knjižnice i arhiva, koji posebno veseli Škevin Mikulandru. Bit će otvoreni javnosti, a nada se da će privući studente i stručnjake iz područja arhitekture, inženjerstva i arheologije, kao i ostale zainteresirane građane. Zgrada će tako dobiti i javnu funkciju, no zbog vrijednih umjetnina na kojima će restauratori raditi pristup pojedinim dijelovima bit će ograničen.

Među suvremenim detaljima ističu se rasvjetna tijela kod glavnog ulaza iz Klaićeve, kao i rampe te nova dizala kojima je zgrada učinjena pristupačnijom osobama s invaliditetom. Povijesni karakter zgrade posebno dolazi do izražaja kroz velike prozore i obilje prirodnog svjetla, osobito u prostorijama okrenutima prema Klaićevoj ulici.

Restauratorske radionice prostrane su, a instalacije na stropovima ostavljene su vidljivima. Ugrađeni su i suvremeni sustavi protupožarne zaštite, od stropnih prskalica do sustava za odimljavanje stubišta. Neke su intervencije, međutim, namjerno izvedene drugačije od izvornih rješenja.

„Koncept vidljivih instalacija je ovdje kako bi jasno pokazali što je sve potrebno da se kuća prilagodi potrebama restauratorske djelatnosti, a posebni naglasak je bio na očuvanju. Izvorni drveni prozori su zamijenjeni s čeličnima, s jedne strane zbog lakšeg održavanja, ali zato jer to korespondira s industrijskom arhitekturom kojoj ova kuća neosporno pripada. Sve radionice koje postoje u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu bit će na ovoj lokaciji, s jednom iznimkom, za slike velikih formata će se i dalje koristiti sadašnja radionica na Zmajevcu“, sažela je Škevin Mikulandra.

Useljenje do kraja godine?

Ministarstvo kulture i medija najavljuje da će novo sjedište Hrvatskog restauratorskog zavoda biti otvoreno uskoro, ali točan datum još nije poznat. Škevin Mikulandra kaže da sada počinju čišćenje i prve selidbe u zgradu, pa bi se službeno otvorenje moglo očekivati do kraja godine.

Zainteresirani građani zgradu bivše Tvornice duhana Zagreb moći će razgledati i u petak, 9. listopada u 17 sati, u sklopu četvrtog izdanja festivala Open House Zagreb. Festival predstavlja istaknuta djela zagrebačke arhitekture te građanima omogućuje susrete s arhitektima, građevinarima, investitorima i vlasnicima objekata. Ovogodišnji program počinje u petak već u osam sati ujutro događanjem u Hrvatskom novinarskom domu u Perkovčevoj 2.

Kako doznajemo, kvota posjetitelja za obilazak budućeg sjedišta Restauratorskog zavoda već je popunjena. Škevin Mikulandra uoči susreta s građanima posebno ističe širi urbanistički značaj projekta.

„Rekla bih da vrijednost ove obnove trebamo gledati iz urbanističkog aspekta. Na neki način, imamo revitalizirani objekt koji se nalazi unutar, nazovimo je, blokovske strukture Donjeg grada koja se nadovezuje na sadržaje u neposrednom okruženju. Pri tome mislim prvenstveno na srednje škole i na fakultete koji su nam i na neki način srodni. Bit će to apsolutno beneficija za učenike, srednjoškolce studente. U ovom dijelu se rađa i jedan novi kulturni centar, ako gledamo da je u neposrednom okruženju i HNK 2 - druga scena. Tako da je ovo sada na tromeđi zbivanja“, zaključila je Škevin Mikulandra.

Više od 140 godina nakon izgradnje, nekadašnja tvornica tako ulazi u novu fazu života. Umjesto duhanske proizvodnje, iza njezina prepoznatljivog pročelja uskoro će se istraživati, čuvati i obnavljati hrvatska kulturna baština.