Izložba Pojam dizajna – Ferdo Bis: Zagubljeni portret, koja se otvara u petak 9. svibnja u HDD galeriji, donosi izbor sačuvanih radova ali i djela koja su tek nedavno pronađena, kao i dokumentaciju o istraživačkom procesu kojim je pokušana djelomična rekonstrukcija gotovo uništenog opusa ovog istaknutog hrvatskog likovnog umjetnika i ilustratora, jednog od pionira grafičkog dizajna.

Izložba, koja ostaje otvorena do 29. svibnja, dio je dugoročnog istraživačkog i izložbenog projekta Hrvatskog dizajnerskog društva, a koncipirala ju je Alira Hrabar Bekar u suradnji sa Silvijom Babić iz Hrvatskog državnog arhiva i Charlotte Frank iz Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Kroz radove, arhivske materijale i istraživačke metode, izložba otvara pitanja čuvanja i vrednovanja dizajnerske baštine u hrvatskom kontekstu.

Ferdo Bis (1910. – 1980.). bio je aktivan u području stripa, animacije, komercijalne grafike i dizajna od kasnih tridesetih do svoje smrti 1980. godine, no veći dio njegova opusa nestao je u požaru ateljea neposredno prije njegove prve i jedine samostalne izložbe 1979. godine u Muzeju za umjetnost i obrt. Upravo ta okolnost čini njegovo djelo iznimno teško rekonstruirati i historiografski obraditi, što izložba nastoji adresirati i djelomično nadoknaditi.

Postav izložbe sastoji se od radova koji su prikazani na spomenutoj izložbi 1979., ali i onih koji su naknadno pronađeni – u arhivima, institucijama, obiteljskim zbirkama i usmenim svjedočanstvima. Osim građe iz NSK i HDA, korišteni su i dokumenti iz agencije Ozeha te pisani izvori od 1980. do danas. Prema riječima autorice koncepcije, cilj je bio "popuniti praznine" u Bisovu opusu, ali i dokumentirati istraživačke metode i arhivske procese koji prethode takvoj vrsti izložbi.

“Izložba je pokušaj rekonstruiranja jednog ispunjenog umjetničkog života na temelju fragmenata – sačuvanih, izgubljenih i naknadno pronađenih – koji su godinama bili raspršeni po arhivima, sjećanjima i neformalnim zapisima. Pritom nije riječ samo o dokumentiranju jednog umjetnika, već i o osvještavanju važnosti čuvanja radova primijenjene umjetnosti, osobito onih iz područja komercijalnog dizajna, koji se često pogrešno doživljavaju kao potrošna roba”, navodi Hrabar Bekar.

Izložba se stoga obraća i široj dizajnerskoj zajednici, upućujući na važnost arhiviranja i sustavnog dokumentiranja vlastitog rada. Ujedno služi kao podsjetnik na to koliko su institucionalni fondovi, ali i osobna sjećanja i marginalne bilješke, ključni za razumijevanje kulturne povijesti.

Vizualni identitet i postav izložbe potpisuju Alira Hrabar Bekar i Ivan Beritić. Izložba je realizirana u suradnji s Grafičkom zbirkom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Hrvatskim državnim arhivom.