Projekt Ekomuzej ‘Batana’ iz Rovinja upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu koja se održava u Adis Abebi, u Etiopiji, od 28. studenoga do 2. prosinca, izvijestilo je Ministarstvo kulture.

Sjednici su prisustvovali i pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković te voditeljica i glavna tajnica Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO Rut Carek, viša stručna savjetnica konzervatorica u Službi za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Mirela Hrovatin i stručno-programska voditeljica Ekomuzeja ‘Batana’ Tamara Nikolić Đerić, koja je sudjelovala u pripremi nominacije.

Podršku nominaciji dale su međunarodne institucije i stručnjaci s kojima je do pisanja nominacije ostvarena suradnja - Sveučilište u Newcastleu (Velika Britanija), Europsko udruženje tradicijskih brodova ‘Europska maritimna baština’, muzeji iz Pesara, Venecije i drugi, ističe se u priopćenju Ministarstva.

Projekt Ekomuzej ‘Batana’ predstavlja jedinstveni pristup očuvanju ukupne materijalne i nematerijalne baštine Rovinja na temelju inicijative lokalnih stanovnika i projekata razvoja koje su tijekom niza godina razvijali vrsni stručnjaci počevši s konzervatoricom Draganom Lucijom Ratković, koja je stručno osmislila okosnicu projekta. Batana je u Registar kulturnih dobara RH upisana 2008. godine.

Iznimni angažman nositelja tradicijske baštine Rovinja podupiru Grad Rovinj i Ministarstvo kulture. Provode se različite aktivnosti na zaštiti i očuvanju umijeća izrade ovoga tradicijskog drvenog plovila, tradicijskih pjesama bitinada, lokalnoga govora, izrade različitih tradicijskih uporabnih predmeta i drugih tradicijskih vrijednosti. Takav sveobuhvatni pristup projektu koji uključuje njegove nositelje, stručnjake i stručne institucije te državne i lokalne vlasti rezultirao je dugogodišnjim i kontinuiranim očuvanjem kulturne baštine Rovinja i kvalitetnom promidžbom rovinjske baštine u Hrvatskoj i inozemstvu.

Hrvatska je aktivna na očuvanju nematerijalne kulturne baštine od početka 2000-ih. Do 2016. u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je više od 150 nematerijalnih kulturnih dobara, a na UNESCO-ove popise 15. Takav dobar rezultat ostvaren je suradnjom Ministarstva kulture i stručnjaka iz različitih znanstvenih i stručnih institucija te lokalne zajednice. Jedan je od ciljeva popisivanja nematerijalne baštine poticanje provedbe

programa zaštite i očuvanja različitih tradicijskih znanja i umijeća putem radionica, obrazovnih i izvannastavnih programa, dokumentiranja, istraživanja, međunarodne suradnje i drugih aktivnosti.

Rovinjska batana - barka ravnoga dna

Ekomuzej ‘Batana’ čine Kuća o batani, gdje je smještena stalna izložba posvećena toj barci ravnoga dna; Spacio Matika, odnosno konoba u kojoj se organiziraju glazbeni, gastronomski i drugi programi; Mali škver, trg ispred Kuće o batani na kojemu je prikazan proces izgradnje toga plovila; Rovinjska regata tradicijskih drvenih brodica te Batanini puti - dva tematska puta, morem i rivom, na kojima posjetitelji mogu doživjeti Rovinj iz ‘batanine perspektive’.

Kako se uz ostalo navodi na internetskim stranicama Ekomuzeja, rovinjska batàna, uz rovinjski batièl, venecijansku gondolu, neretvansku trupu, komišku sandulu i mnoge druge brodice, pripada obitelji barki ravnoga dna koje je bilo pogodno za plovidbu plitkim vodama - jezerima, riječnim ušć́ima, lagunama i plitkim morskim obalama.

U srednjem vijeku batane su postojale u talijanskoj pokrajini Marche i one su, zajedno s brodicama ravna dna s jezera Trasimeno i Varano, utjecale na oblikovanje batana u venecijanskim lagunama. Namijenjene obalnom ribolovu, batane se iz laguna šire obalama sjevernog Jadrana, do Istre i Rovinja, Krka, Raba, Zadra... Rovinjska se batana u pisanim i slikanim izvorima Rovinja neposredno spominje tek od 19. stoljeća.

Prema predaji, ime batàna povezuje se s talijanskim glagolom battere (udarati, tuć́i, mlatiti), koji asocira na zvuk udaranja njezina ravna dna o valove. No, po drugim mišljenjima, ime brodice potječe iz drevnog pomorskog naziva batto, kojim se imenovala malena barka na vesla iz 14. stoljeća. Po tom tumačenju, naziv je posuđenica stare anglosaksonske riječi bat, iz koje je kasnije nastala i engleska riječ boat - čamac.

Do dvadesetih godina prošlog stoljeća, broj batana u Rovinju bio je relativno malen, jer je ta brodica služila samo za pojedine vrste priobalnog ribolova. S početkom upotrebe petrolejskih svjetiljaka i širenjem upotrebe mreža potegača ili trata za noć́ni ribolov svjeć́aricom na srdele, njihov se broj znatno poveć́ao, a od šezdesetih godina 20. stoljeća za pogon se počinje koristiti motor s kojim batana postaje brža i okretnija te od ribarske brodice postaje omiljeno plovilo za zabavu i rekreaciju. Do danas je u registru Lučke kapetanije u Rovinju evidentirana 241 batana, navodi se na stranicama Ekomuzeja ‘Batana’.