Danas ćete bez problema moći čuti teoretičare, aktiviste i političare kako govore o manjinskim pravima, ekološkim problemima, korupciji, pa čak i o zastrašujućim nepravdama kapitalizma, no rijetko kada će se netko oglasiti po pitanjima duhovnosti. Ona je prepuštena na milost i nemilost (a više potonju) predstavnika organiziranih religija ili lokalnih proroka, koji će vam za parsto kuna iščitati iz graha ili kave kakve vas sve duhovne muke muče. Svećenici će se pak držati službene dogme i više se uzrujati zbog propitivanja za Hrvatsku nepovoljnih ugovora s Vatikanom nego zbog toga što im pastva nedjeljom radije hrpi u šoping centar nego na misu. Duhovnost je tako s jedne strane postala povezana s karikaturalnim aspektima suvremenih religija, a s druge s raznim sektašima koji bi udisali Sunce ili pili vlastitu mokraću u ime spiritualnog ekvilibrijuma.

Naravno, trebalo bi biti potpuno drukčije, jer ljudi su inherentno duhovna bića, što ne bi trebalo automatski izjednačavati s religijom. Ljudski duh, od Prometeja do danas slavljen i oplakivan, ona je specifičnost koja nas čini životinjom nad svim životinjama, te ga se odričemo na vlastitu odgovornost. Zato je bilo vrlo zanimljivo, osvježavajuće i poučno iskustvo pročitati tekstove u zborniku 'Spiritual Practices and Economic Realities: Feminist Challenges', koji su zajedno objavili Centar za ženske studije i Institut za etnologiju i folkloristiku. Urednice zbornika, Renata Jambrešić Kirin i Sandra Prlenda, u njemu su sakupile 18 tekstova, od kojih je prva polovica posvećena spomenutoj duhovnosti tj. spiritualnosti, a druga ekonomskim realnostima.

Na predstavljanju zbornika o duhovnosti je nadahnuto govorila Irena Ateljević, znanstvenica čiji životni put uključuje Novi Zeland i Nizozemsku, a nakon kratkog posjeta Zagrebu i boravak u Indiji. Ateljević se inače bavi ljudskom geografijom, te je slijedom toga istaknula da najveći stručnjaci u tom polju predviđaju ljudima još tri do četiri desetljeća smirenog života, nakon čega će uslijediti demografska i ekološka katastrofa. Za Ateljević to su i 'duhovna pitanja' koja govore o odnosu ljudi prema majci Zemlji: 'Ekosistemi su kao organi jednog tijela. Potrebno je napustiti geopolitiku te razumjeti da danas postoji samo jedna država, a to je Zemlja.' Ateljević se zapitala i koji je smisao konstantnog gospodarskog rasta, koji je temelj kapitalističkog poretka, koji je 's patrijarhatom stvorio sistem eksploatacije', koji može zamijeniti samo 'potpuno novi ekonomski sustav'.

Urednica izdanja Renata Jambrešić Kirin je naglasila da se nada kako će ovi zbornici ('Spiritual Practices and Economic Realities' je treći po redu) ući u akademsku literaturu, odnosno da će biti preporučivani studentima, jer se čini kako teško dospijevaju do zainteresirane publike. Inače, Ministarstvo obrazovanja nije podržalo prethodna dva seminara Centra za ženske studije u Dubrovniku, pa je i ovaj zbornik financiran s jedne strane polugerilski, a s druge uz pomoć Heinrich Böll Stiftung

Među uvrštenim tekstovima teško je izdvojiti favorite, no iz dijela posvećenog duhovnosti svakako su i zanimljivi i aktualni oni koji se bave islamom, iako pažnju plijeni i tekst posvećen svetom Augustinu. Kada je pak riječ 'ekonomskim realnostima', odmah se izdvaja tekst Maje Hrgović na temu ženskih glasova i snova o Europskoj uniji, koja je za mnoge postala noćna mora. S obzirom da u životu ekonomska stvarnost uvijek tako lako pobijedi duhovnost, lijepo je što su bar u ovom feminističkom zborniku tekstova oba fenomena dobila jednak prostor.