nove knjige

Disput objavio pet intrigantnih naslova, među njima i roman Victora Sergea

30.08.2023 u 10:19

Bionic
Reading

Nove knjige su 'Ako je ponoć u stoljeću' Victora Sergea, 'Strah od pamćenja' Natke Badurine, 'O dostojanstvu Europe' Constantina Noice, 'U crvenoj Španjolskoj' Ksaweryja Pruszyńskog i 'Prozori - ogledi iz filmske stvarnosti' Višnje Pentić

Victor Serge, rođen je u Bruxellesu 1890. kao Viktor Ljvovič Kibaljčič, od roditelja ruskih anticarističkih prognanika. Već s 22 godine bio je osuđen na pet godina zatvora u Francuskoj te je 1917. protjeran u Španjolsku, gdje sudjeluje u anarhosindikalističkom ustanku, a zatim se u Rusiji pridružuje boljševicima i radi za Kominternu.

Kao otvoreni kritičar Staljina izbačen je iz partije i 1928. uhićen. Bez državljanstva i novca te proganjan od Staljinovih agenata, živio je u nesigurnom egzilu u Bruxellesu, Parizu i Mexico Cityju, gdje je umro 1947. godine. Njegovo najpoznatije djelo 'Memoari revolucionara, 1901–1941'. i roman 'Slučaj Tulajev' objavljeni su postumno.

'Ako je ponoć u stoljeću', vjerodostojan i silno istinoljubiv roman, nesmiljena je raščlamba mehanizma Staljinovih čistki u kojoj autor, i sam žrtva montiranog političkog procesa, oslikava univerzum jednog totalitarnog sistema.

S francuskoga prevela Marina Alia Jurišić.

Knjiga Natke Badurine 'Strah od pamćenja' želi vratiti povjerenje u historiografske metode utvrđivanja istine i podsjetiti na nužnost poznavanja povijesti za razumijevanje književnosti pamćenja. U doba kad, obuzeti strahom od zaborava, skupljamo sjećanja posljednjih svjedoka dvadesetog stoljeća, do nas sve glasnije dopiru znakovi straha od pamćenja. On se, u nedostatku oslonca na zajednički društveni okvir ili temeljni konsenzus o antifašističkoj povijesti, prije svega odnosi na strah od pamćenja komunizma, zatim i samog antifašizma.

'O dostojanstvu Europe' posljednja knjiga velikoga rumunjskog filozofa Constantina Noice, sadrži niz eseja u kojima autor, kloneći se bilo kakve lamentacije nad sudbinom Europe, iscrpno objašnjava sve nedaće što ih je Europa pretrpjela u posljednje dvije tisuće godina i iznosi prijedloge kako bi se to iskustvo moglo iskoristiti radi uspostave modela koji će biti primjenjiv na cijeli svijet.

S rumunjskoga preveo Goran Čolakhodžić.

Djelo 'U crvenoj Španjolskoj' (1937) Ksaweryja Pruszyńskog, čuvenog reportera poljskog međuratnog časopisa Wiadomości Literackie, jedna je od prvih knjiga u svijetu o Španjolskom građanskom ratu. Autor je prešao Pireneje u rujnu 1936. i gotovo godinu dana obilazio gradove i fronte republikanske zone: od anarhističke Barcelone do Bilbaa, prolazeći kroz Valenciju i Andaluziju, a ponajviše je izvještavao iz Madrida (gdje opisuje in situ obranu prijestolnice i borbe u sierri).

Ksawery Pruszyński (1907-1950) poljski pisac, novinar i diplomat. Tijekom studija prava pridružuje se organizaciji Myśl Mocarstwowa te prve radove objavljuje u časopisima Dzień akademicki i Civitas Academica. Godine 1932. objavljuje debitantsko djelo, reportažu iz Gdańska. Kao pobornik izrazito ljevičarskih stavova, od tridesetih godina piše i za časopis Bunt Młodych koji uređuje Jerzy Giedroyc. Od 1936. do 1939. godine živi u Španjolskoj i radi kao dopisnik u Madridu, o čemu 1937. godine objavljuje knjigu 'U crvenoj Španjolskoj' ('W czerwonej Hiszpanii').

S poljskoga preveo Adrian Cvitanović.

Višnja Pentić, jedna od najvažnijih predstavnica mlađe, a već etablirane generacije filmskih kritičara, posvetila se u ovoj knjizi nedovoljno tumačenoj i podržavanoj tradiciji dokumentarnog filma, roda koji u hrvatskoj kinematografiji predstavlja jednu od konstanti, a u kritici se često nalazi na margini. Knjiga sadrži 70-ak njenih eseja posvećenih ponajboljim kratkometražnim filmovima nastalim u okvirima hrvatske kinematografije između 1945. i 1995.