Tema ove godine naglašava važnost muzeja u suvremenom društvu koje se nalazi pred izazovima vrtoglavog tehnološkog napretka, gospodarskih kriza i socijalnih promjena, uključujući prisutnost velikih migracija stanovništva, pojašnjavaju iz Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC), inicijatora i promotora Međunarodnog dana muzeja u Hrvatskoj.

Manifestaciju, koja se održava 18. svibnja, domaći će muzeji obilježavati tjedan dana, do 20. svibnja, kroz razne izložbe, radionice, predavanja, prezentacije, stručna vodstva, igre, pa i izlete, rekla je na konferenciji za novinare 16. svibnja Tončika Cukrov iz MDC-a.

'Velik broj muzeja prvi se put uključio u manifestaciju s ciljem otvaranja javnosti i uključivanja posjetitelja u interaktivnu komunikaciju. Želimo pokazati da muzeji nisu 'mjesta prašine', kako je to nekada bilo, nego su postali vrlo zanimljiva mjesta', istaknula je Cukrov.

Projekti su namijenjeni različitoj publici, djeci, obiteljima, osobama s invaliditetom, kao i osobama treće životne dobi. Značajno je i to da će na Međunarodni dan muzeji izaći iz svojih zidova u javni prostor - na ulice, trgove, otoke.

Među brojnim projektima predstavljena je i manifestacija 'Muzeji izvan muzeja', koju je ove godine ponovno organizirao Hrvatski prirodoslovni muzej u suradnji s nizom zagrebačkih muzeja u paviljonu na Trgu bana Jelačića, u kojem se među eksponatima izdvaja replika dinosaura iz skupine Theropoda koji je prije 135 milijuna godina šetao današnjom Istrom.

S namjerom skretanja pažnje na važnost prezentiranja baštinskih sadržaja osobama s poteškoćama, Muzej Apoksiomena predstavit će taktilnu skulpturu Apoksiomena namijenjenu slijepim i slabovidnim osobama, dok će posjetitelji Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u Zagrebu upotrebom interaktivnih tableta dobiti priliku istraživati naivu u virtualnom prostoru.

Kako na inovativan način valorizirati zajedničku europsku kulturnu baštinu, otkrit će Muzej grada Đurđevca na dokumentarnoj izložbi 'Putevima Zrinskih i Sulejmana', na kojoj će kroz 28 izložbenih panoa prikazati kulturno-povijesnu baštinu hrvatskih i mađarskih gradova vezanu uz razdoblje osmanskih osvajanja - Iloka, Erduta, Osijeka, Mohača, Đakova, Našica, Valpova, Pečuha, Virovitice, Koprivnice, Đurđevca i Varaždina.

Predstavljena je i inicijativa Muzeja grada Šibenika koji je u okviru projekta 'Kulinarski vremeplov' odlučio približiti publici prehranu od prapovijesti, preko antike i srednjeg vijeka, pa sve do prehrambenih navika 18. stoljeća.

U zagrebačkoj Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU će organizirati predavanje uz vodstvo kroz stalni postav na temu 'Prikazi hrane na slikama starih majstora'. Program je namijenjen srednjoškolcima, a osim slika koje sadrže prikaze različitih jela biljnog i životinjskog podrijetla, objasnit će im se to da su jestive namirnice ne samo sadržaj, već i gradbeni materijal djela slikarske umjetnosti. Jaja su se, primjerice - kao i različite masnoće, sol, med i brojne druge 'kuhinjske sirovine' - rabila pri izradi slika.

Na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, muzeji diljem svijeta skreću pozornost široj javnosti na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u njenom komuniciranju. Međunarodna muzejska zajednica pokrenula je obilježavanje 1977. (ICOM), koje se od 1992. provodi na određenu temu. Iniciranje obilježavanja u Hrvatskoj od 1980. vodi Muzejski dokumentacijski centar.