MAKEDONSKI EROTSKI FOLKLOR

Bili smo na izložbi 'Crveni pijetao - crna kokoš' i provjerili zašto je zabranjena maloljetnicima

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 09.02.2019 16:23
  • Objavljeno 09.02.2019 u 16:15
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U zagrebačkom Etnografskom muzeju gostuje velika izložba Muzeja Makedonije i Arheološkog muzeja u Skopju pod nazivom 'Crveni pijetao – crna kokoš: kultovi plodnosti, obredi, običaji i vjerovanja', čiji sadržaj nije primjeren mlađima od 15 godina. Zavirili smo u postav i doznali koji su izlošci najzabavniji

Među golišavim ženskim figurama i mramornim falusima posjetitelji nove izložbe Etnografskog muzeja u Zagrebu, koja stiže iz Makedonije i govori o plodnosti, vjerojatno su se najviše vrpoljili i smijali uz dio posvećen tzv. mrsnim pjesmicama, bajkama, poslovicama i gatalicama prilično eksplicitnog sadržaja. Jedna od tih erotskih pjesama zapravo je kriva za naziv izložbe, 'Crveni pijetao - crna kokoš', a glasi: 'Gdje ste mi bile moje bijele gaće? Mi smo si bile između oba kraka, mi čuvamo crnu kokoš da je ne kljucne crveni pijetao!'

Takva mrsna narodna poezija tek je mali dio bogatog makedonskog erotskog folklora, rekao nam je etnolog i kustos Muzeja Makedonije Vladimir Bocev na otvorenju izložbe, jedne od rijetkih u Hrvatskoj s oznakom 15+.

Posjetitelji izložbe čitaju najbolje primjerke mrsnih pjesama

Posjetitelji izložbe čitaju najbolje primjerke mrsnih pjesama

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

'Mrsne pjesme se i danas pjevaju za vrijeme božićnih i novogodišnjih ognjeva u makedonskim gradovima i selima i u njima se plodnost spominje na malo eksplicitniji način, ali nije to uopće tako bezobrazno kao što se misli', tvrdi Bocev, dodajući da u Makedoniji u takvim obredima sudjeluju svi članovi zajednice, pa tako i djeca. Osim što su svima zabavne, pjesmicama se na taj način mlađe generacije uvodi u seksualnost, pa cijela stvar funkcionira kao neka vrsta neformalne životne škole za to pitanje.

Ono 'prosto' i 'vulgarno' u mrsnim pjesmama dugo je bio tabu kod makedonskih folklorista i etnologa, no one jesu i trebaju biti sastavni dio proučavanja života naših predaka, kao i suvremenog odnosa prema seksu i plodnosti, kaže Bocev, dodajući da ovakav pristup ovom tipu folklora razbija stereotipno poimanje erotskih pjesama kao isključivo muškog polja izražavanja.

  • +16
  • +13

Izložba 'Crveni pijetao - crna kokoš'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

One se, naime, pjevaju i u okvirima obreda u kojima sudjeluju isključivo žene. Primjerice, u strumičkom kraju u Makedoniji u domu tek zaručenih djevojaka skupe se žene, nekad i stotina njih, te pod 'dirigentskom' palicom svekrve pjevaju pjesme i zbijaju šale erotskog sadržaja.

'Svi pjevaju te pjesme sa zadovoljstvom. Osobno sam snimao ženu koja mi ih je pjevala. Istina, ljudi se na početku malo srame, ali kad se opuste, onda krenu. Naravno, ovi obredi redovito su praćeni velikim količinama alkohola, tako da to olakšava stvar', pojašnjava Bocev.

Osim njega, koautori izložbe 'Crveni pijetao - crna kokoš' su Jovan Šurbanoski, Jasemin Nazim i Aleksandra Papazovska, a u Makedoniji je postavljena još 2015. Nudi uvid u razne vrste arheološkog i etnološkog makedonskog kulturnog nasljeđa, od prapovijesti do danas, koje sadrže elemente tjelesnoga i seksualnosti, time i plodnosti.

Na samom ulazu u postav tako se mogu detaljno razgledati ženske figurice iz razdoblja od 6. do 5. stoljeća prije nove ere, od kojih su se neke u ritualima lomile kako bi osigurale uspješan porod. Zanimljivi su i ostaci modela kuća koje su zvali Velikim Majkama i za koje se vjeruje da su bili žrtvenici za plodnost.

Tu je i niz posuda i skulptura u obliku penisa jer se falus u svim poznatim antičkim vjerovanjima i mitologijama smatrao velikim simbolom plodnosti. Kod Grka se vezivao uz Dioniza, a za vrijeme festivala u čast toga boga (osim plodnosti, bio je i bog vina, usput) izrađivao se falus od drveta smokve, kasnije i od crvene kože, pa bi se nakačio na dugi komad drveta.

Posjetiteljica promatra posudu s falusoidnim izlivnikom (Istibanja - Štip, 4. st.)

Posjetiteljica promatra posudu s falusoidnim izlivnikom (Istibanja - Štip, 4. st.)

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Ženske nošnje i dijelovi nošnji zauzimaju velik dio izložbe, a većina ih je obilno ukrašena vunenim, pamučnim ili svilenim resama. Dobivalo ih se najsloženijim tehnološkim procesom, a bojom, kvalitetom i raskoši odavale su informacije o uzrastu i bračnom statusu žene.

Tako su ukrasi bili najbogatiji na dan vjenčanja ili tijekom tzv. nevjestinskog doba, razdoblja koje je moglo trajati 40 dana do šest mjeseci ili godinu dana nakon vjenčanja ili pak do rođenja prvog djeteta. U određenim područjima neki dijelovi nevjestinske nošnje nosili su se do kraja života, no tijekom godina ukrasi od resa su se smanjivali, a i boje su postajale zagasitije.

Bilo je sramotno vidjeti žene bez istkanih vunenih pregača, a one su imale i ulogu zaštite reproduktivnih organa

Bilo je sramotno vidjeti žene bez istkanih vunenih pregača, a one su imale i ulogu zaštite reproduktivnih organa

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Izložba, osim toga, kako naglašava Bocev, donosi fotografije i filmove koji pokazuju kako obredi i običaji izgledaju danas u Makedoniji, osobito oni s maskama, a tu je i dio koji se bavi kultnim mjestima, lokacijama koje ljudi posjećuju radi stimuliranja plodnosti.

Ta tradicija posjeta manastirima, crkvama, turbetima i drugim svetim i kultnim mjestima, kao što su vode, kamenje i drva, ne samo da je u Makedoniji još prisutna, nego u posljednja dva desetljeća doživljava novi uzlet.

Od tih posebnih lokacija koje se obilaze zbog ozdravljenja ili želje za začećem najpoznatiji je Govedar Kamen. Na njega dolaze i kršćani i muslimani koji vjeruju da će im, ako ga obiđu tri puta, donijeti zdravlje i porod.

Replika Govedar Kamena iz postava makedonske verzije izložbe iz 2015.

Replika Govedar Kamena iz postava makedonske verzije izložbe iz 2015.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Etnografski muzej

Razlika je u tome što kršćani pale svijeće od voska, a muslimani od loja, ali za sve posjetitelje postoji kvaka i nije za one slabog želuca. Na mjestu se, naime, mora iskazati i zahvalnost i to prinosom žrtve. Hodočasnici žrtvuju ili janjca ili pijetla, pri čemu ih kolju na samom kamenu, a krv puštaju da slobodno teče.

Izložba 'Crveni pijetao – crna kokoš: kultovi plodnosti, obredi, običaji i vjerovanja' u Etnografskom muzeju može se pogledati do 7. travnja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!