POVODOM 180. GODIŠNJICE ROĐENJA

August Šenoa dobit će spomen-ploču na Karlovom trgu u Pragu

13.10.2018 u 09:59

Bionic
Reading

Kako je objavilo Hrvatsko-češko društvo, spomen-ploča u povodu 180. godišnjice rođenja hrvatskoga književnika Augusta Šenoe bit će otkrivena u srijedu, 17. listopada

Dvojezična spomen-ploča hrvatskog književnika Augusta Šenoe postavljena je na inicijativu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba i našeg Veleposlanstva u Češkoj, a nalazi se na Karlovom trgu (Karlovo námĕstí) gdje je Šenoa neko vrijeme stanovao tijekom studija na Pravnom fakultetu Karlovog sveučilišta od 1859. do 1865.

Na prigodnoj svečanosti spomen-ploču će otkriti hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha, saborski zastupnik i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Vladimir Bilek, predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac i nasljednica obitelji Šenoa Jasmina Reis.

Idejni nacrt ploče izradio je arhitekt Vlado Milunić, Hrvat koji od 1956. živi u Pragu, a suautor je svjetski poznate praške zgrade 'Kuća koja pleše'.

Šenoa je po ocu imao davno češko porijeklo, navodi se i dodaje kako je izvorno prezime njegove obitelji glasilo Šejnoha, što je germanizirano u Schönoa, kako se izvorno prezivao sve dok 1860. tijekom studija u Pragu nije prvi put službeno naveden s pohrvaćenim prezimenom Šenoa. Studij prava u Pragu nije nikad završio jer se uglavnom bavio novinarstvom, pišući za hrvatske i češke listove i prevodeći.

Hrvatsko-češko društvo podsjeća kako je u Pragu August Šenoa započeo i svoju književnu karijeru, a u češkim je novinama pisao i o zbivanjima u Hrvatskoj, objavljivao tekstove o Dubrovniku i hrvatskoj obali te tako Česima otkrivao ljepote Jadrana. Nakon povratka u Zagreb, Šenoa je zadržao veze s češkom kulturom pa je kao urednik 'Vienca' objavljivao tekstove o češkoj kulturi i znanosti te prijevode čeških pjesnika.

Šenoa je 1873. na hrvatski preveo i operu Bedřicha Smetane 'Prodana nevjesta' koja je tada izvedena u Zagrebu, a 1874. održao je pozdravni govor na češkom jeziku na osnivačkoj skupštini Češke besede Zagreb, najstarije manjinske udruge u Hrvatskoj. Neka Šenoina djela, poput 'Zlatareva zlata', 'Prosjaka Lovre' i 'Diogenesa' izlazila su u češkim prijevodima još za njegova života.

Spomen-ploča Augusta Šenoe osmo je spomen-obilježje postavljeno u Češkoj u proteklih deset godina na inicijativu Hrvatsko-češkog društva u čast nekog hrvatskog velikana i šesto u Pragu. Dosad su u glavnom gradu Češke postavljeni spomenik Nikoli Tesli, poprsje Vladimira Preloga te spomen-ploče Stjepanu Radiću, Andriji Mohorovičiću i Josipu Jurja Strossmayeru. Spomen-ploče su postavljene i u Napajedli u čast bana Josipa Jelačića i u Jindřichovu Hradecu u čast bana Nikole Šubića Zrinskog.

Od ranije u Pragu postoje spomen-ploče u čast osnutka Nogometnog kluba Hajduk i u čast Vlahe Bukovca. U svibnju ove godine u Pragu je na inicijativu Hrvatsko-češkog društva imenovana i Ulica Stjepana Radića, u povodu 90. godišnjice smrti tog političara i velikog promicatelja hrvatsko-čeških veza. Izradbu i postavljanje spomen-ploče Augustu Šenoi u Pragu financirao je Grad Zagreb.