KOMENTAR ARIANE VELE

Nekoliko dobronamjernih savjeta za ministra Marasa

Gordan Maras

Gordan Maras

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

I ove je godine Vlada RH usvojila Poduzetnički impuls kao jedan od temeljnih programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva u RH. U sklopu ovogodišnjeg Impulsa nudi se mnogo prilika, ponajviše se ističu potpore koje će biti sufinancirane iz fondova EU, točnije strukturnih fondova, s obzirom da njihova alokacija predstavlja financijski najizdašniji dio programa

Logika ministra Gordana Marasa da potpisuje manji broj ugovora veće vrijednosti je dobra. Bolje je pratiti ozbiljnu investiciju koja će dati rezultate, od toga da svakome dodijelite sitniš koji će usputno potrošiti, ali koji će onemogućiti kvalitetnu implementaciju zamišljenih investicija i neće postići pozitivan pomak i razvoj.

I to su bile dobre vijesti.

Malo lošije vijesti vezane su uz provedbu prošlogodišnjeg Impulsa s kojom se Marasovo ministarstvo nije proslavio. Untoč dobroj volji i pristojno pripremljenoj dokumentaciji, najvažnije prošlogodišnje mjere razočarale su velik broj poduzetnika zbog, kako kažu, nekvalitetne evaluacije, a zbog koje su mnogi gubili sredstva za svoje razvojne projekte.

Naime, svaki natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava, pa tako i novi Poduzetnički impuls, ima svoje evaluacijske kriterije koji su transparentno navedeni u natječajnoj dokumentaciji. Zajedno s prioritetima natječaja oni čine najvažniju okosnicu prilikom donošenja odluke o tome hoće li se prijavitelj javiti na natječaj, kao i prilikom izrade simulacije bodova koja pokazuje koliko bi bodova mogao dobiti.

Drugim riječima, ako već unaprijed izračunate da vaš projekt ne donosi dovoljno bodova za prolazak evaluacijskoga praga, nećete se prijavljivati jer to i nema previše smisla. Dakle, možemo reći da su nam evaluacijski kriteriji vodilja u pripremi projektnih prijedloga.

I dok se ministar hvalio svojim uspjesima u polju EU financiranja i Impulsa tijekom prošle godine, mnogo me je poduzetnika kontaktiralo, izražavajući nezadovoljstvo činjenicom da su im prijave odbijene unatoč tomu što su njihovi projekti poprilično usklađeni s gore navedenim kriterijima.

S obzirom da sam i sama u više navrata provodila evaluacije u sklopu ovakvih natječaja, smatrala sam potrebnim pogledati projektne prijave spomenutih poduzetnika kako bih i sama provjerila njihove teze. Nažalost, došla sam do vrlo sličnog zaključka.

Osim što se evaluatori često nisu držali kriterija, u više sam navrata primjetila greške koje se se odnose na čitanje određenih pokazatelja poduzetnika koje mi nazivamo 'fiksnim pokazateljima' jer se vade iz financijskih izvještaja i boduju točno određenim brojem bodova. Na primjer, ako izvozite, dva boda. Ako imate povećanje prihoda, toliko i toliko bodova.

Upravo je u ovom segmentu bilo grešaka koje su neke poduzetnike dovele do toga da izgube financiranje jer je, u trenutku kada su tražili da se greške isprave, novac već bio potrošen pa prostora za popravak nije bilo. Činjenica da su određeni poduzetnici izgubili vrijeme, a možda i novac, za pripremu proijekata koji su odbijeni zbog nečije, možemo to reći, administrativne pogreške nije dirala nadležno ministarstvo jer su žalbe jedan po jedna bile odbijane.

Iste sam prigovore zaprimila i kod natječaja kojim se jača IKT baza poduzetnika. Naime, i kod ovog je natječaja u više navrata došlo do pogreške evaluatora upravo kod pokazatelja koji su fiksirani. Dakle, o njima nema rasprave, već ih se uzima iz statusnih dokumenata poduzeća te se dodjeljuju bodovi. Ili možda tomu nije tako?

Sve ovo ne znači nužno da su evaluatori nesposobne ljenčine koje ne rade svoj posao, nego da se uglavnom radi o vrlo malom broju ljudi koji su u kratkim vremenskim rokovima dužni evaluirati velik broj projekata. Usto, novac koji za to dobiju je potpuna mizerija pa je to još jedna od razloga zbog kojega je MINPO-u teško pronaći veći broj kvalitetnih evaluatora.


Zbog svega ovoga savjetujem svim budućim prijaviteljima da vrlo oprezno pristupe pripremi projekata te da se ne libe izjaviti žalbu ukoliko ocjene da su oštećeni greškom evaluatora. Manje gorak okus u ustima ostavila bi činjenica da se žalbom u ovom sektoru nešto može postići, no i toga prošle godine nije bilo, stoga će ove godine trebati stvoriti i tu praksu (ako to bude moguće).

I na kraju balade, Marasovo ministarstvo je pokazao dobru volju da komunicira sa svojim korisnicima kroz provedbu javnog savjetovanja o nacrtu dvaju natječaja za poduzetnike koji trebaju biti objavljeni krajem ožujka.

Koliko god je takva inicijativa pohvalna, ipak ostaje dojam da se radilo o savjetovanju kozmetičke prirode jer većina supstancijalnih komentara konzultanata, komora i drugih stručnjaka, nažalost, nije prihvaćena, a takav stav nije obrazložen. Dobio se dojam da je savjetovanje organizirano kako bi se mogli reći da je konzultirana zainteresirana javnost, ali većina toga važnoga što je ista ta javnost imala za reći nije uzeto u obzir pa smo, manje-više, ostali na prvotno predloženom nacrtu. I to nije ostavilo baš najbolji dojam kod zainteresirane javnosti.

Upravo zbog navedenog Maras ima velik prostor da dodatno poboljša ove procese pa da se konačno može pohvaliti da, osim što raspisuje natječaje kojima dijeli europsku lovu, zaista sluša svoje poduzetnike i radi na tome da im olakša život umjesto da ga komplicira.

Možda ne bi bilo loše da se ugleda na kolege u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji su doslovno doktorirali objave natječaja i provedbu evaluacije u Europskom socijalnom fondu, a način na koji to rade (kada je ovaj segment postupka u pitanju) jer zaista za pohvalu. Drže se kriterija, evaluatori su iskusni i profesionalni, a ove su dvije institucije otvorene za razgovor u ovom dijelu procesa (o onome što se događa kasnije morat ćemo u nekom drugom komentaru).

Sada je samo pitanje hoće li ministar ove prijedloge shvatiti kao dobronamjerne i raditi na tome da ih prihvati ili će se osjećati povrijeđeno i uvrijeđeno, zbog čega će se poduzetnici još jednu godinu baviti analizama, žalbama i svime onima što zapravo ne čini pripremu projekata i realizaciju njihovih investicija, što bi im trebao biti primaran cilj jer ministarstvo je tu zbog njih, a ne obrnuto kao što često imamo dojam.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.