komentar borisA JOKIĆA

Nakon vojske izbornika imamo vojsku epidemiologa: Navijate li i vi za Izraelce i Amerikance ili branite britansko-švedske boje?

Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Cropix / Autor: Josko Ponos / CROPIX

Uz vremensku prognozu, razgovor o cijepljenju i cjepivima polako, ali sigurno postaje tema koja će ispuniti neugodnu tišinu i za najzahtjevnijim stolovima. Kad nastupi tajac, dovoljno je samo reći ime tvrtke kojom ste se cijepili i razgovor počinje. Baš kao da je riječ o nogometu ili politici, tema je to o kojoj će svi imati nešto reći stajanjem u obranu timova koje nosimo u sebi, ironičnim napadima na one koji nose boje drugih ili pozicioniranjem da je sve to glupost, laž i tek namještena predstava u kojoj je sve unaprijed dogovoreno

'Ja sam Moderna', ponosno je naglasila šezdesetogodišnja pedagoginja iz okolice Karlovca na jednom od prvih školskih susreta uživo nakon mjeseci online nastave, teamsova i zoomova. Na njezine riječi revno su uzvratili navijači različitih klubova: 'Samo Pfizer. Amerika i Izrael… samo njima vjerujem', gordo je započeo ravnatelj iz Istre dok mu je s desne strane u britansko-švedskim bojama već oštro uklizavala knjižničarka iz Zadra: 'Tim prevarantima nikad ne bih vjerovala. AstraZeneca i ništa drugo!' na što je većina odgovorila: 'Jadna ti!'

Na riječi troje cijepljenih kolega, koji pripadaju u onih 47 posto odgojno-obrazovnih radnika u Republici Hrvatskoj koji su primili prvu dozu, nastavnica povijesti iz Đakova samo mi je šapnula: 'Samo neka oni pričaju, nikad se neću cijepiti. NI-KA-DA.' te potom nešto glasnije dodala, tako da je čuju i drugi: 'Ovce jedne.'

Činjenica da smo uz štrudlu od jabuka počeli govoriti o cjepivima nije plod našeg poznavanja pojedinih biokemijskih mehanizama, već isključivo rezultat političkih i medijskih borbi i manipulacija velikih farmaceutskih tvrtki i vlada pojedinih zemalja. U tim se borbama ne biraju sredstva, a često se partikularni interesi nekolicine stavljaju ispred općeg dobra. Solidarnost se tu zamjenjuje isključivo profitom, a oni koji pokušaju igrati drukčije postaju posebnom metom.

Najbolji primjer toga je cjepivo koje su razvili Sveučilište u Oxfordu i tvrtka AstraZeneca. U početnoj utrci za cjepivom, siguran sam da su direktor Pascal Soriot i vojska znanstvenika s jednog od najboljih svjetskih sveučilišta pomislili da će svojim otkrićem ponuditi svijetu jedinstvenu slamku spasa. U trenucima početne euforije činilo se da imaju sve sastojke gotovo idealnog identiteta: sigurno i učinkovito cjepivo koje je nekoliko puta jeftinije od drugih i koje će postati dostupno širom svijeta - i onima koji su u toj neumornoj trci za novcem manje uspješni. Na tom putu tvrtka se odrekla više od 20 milijardi dolara prihoda postavši imenica koju poznaje svaki stanovnik Đurđenovca, Adelaidea, Nairobija i Čabra. Ne po dobrom.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: EPA / Autor: CIRO FUSCO

Ono što je trebala biti velika pobjeda ovjenčana lovorikama i posebnim mjestom u udžbenicima za osmi razred osnovne škole postala je priča koje se mnogi neće željeti prisjetiti. Vrijeme će pokazati koliko je u medijskim napisima o pojedinim cjepivima bilo manipulacije i razlikuju li se ona po svojoj kvaliteti. Jedno je sigurno: u medijsko-političkom ratu ova je tvrtka deklasirana. Potučena do koljena slijedom lobiranja, pravnih akrobacija i istinskih manipulacija. Sve se to odražava i na naše živote i razgovore.

Cjepivo koje smo primili postaje dio našeg osobnog identiteta na dosad u povijesti civilizacije nezabilježen način. Identitetski smo određeni različitim biološkim i psihološkim osobinama te socijalnim okružjem koji složenim interakcijama utječu na naše životne odabire. Neke su nam odrednice urođene i teško promjenjive: visina, boja glasa, introvertiranost, roditelji i obitelj. Neke, premda se čine čvrstima i nepromjenjivima, poput vjerske ili seksualne orijentacije, životnim iskustvom možemo promijeniti. Brojni su se u našoj okolini izgubili ili pronašli vjeru, a neki su od nas krivudavim putevima usprkos društvenim preprekama prihvatili vlastitu homoseksualnu ili biseksualnu orijentaciju. Nogometni klubovi za koje navijamo, glazba koju slušamo, društva u kojima se krećemo, način na koji volimo… sve to nas definira kao osobe. O svemu tome imali smo prilike promisliti, na mnogo čemu se porezati ili povrijediti, zbog nekih se stvari potući, prekinuti veze i prijateljstva, napustiti obitelji, stvoriti nova iskrena prijateljstva.

  • +11
  • +8

Cijepljenje u zagrebačkom Domu sportova

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Uz vremensku prognozu, razgovor o cijepljenju i cjepivima polako, ali sigurno postaje tema koja će ispuniti neugodnu tišinu i za najzahtjevnijim stolovima. Kad nastupi tajac, dovoljno je samo reći ime tvrtke kojom ste se cijepili i razgovor počinje. Baš kao da je riječ o nogometu ili politici, tema je to o kojoj će svi imati nešto reći stajanjem u obranu timova koje nosimo u sebi, ironičnim napadima na one koji nose boje drugih ili pozicioniranjem da je sve to glupost, laž i tek namještena predstava u kojoj je sve unaprijed dogovoreno.

U tom najfinijem osobnom tkanju zvanom identitet bilo bi pogrešno određivati se cjepivima. Naročito je to pogrešno činiti iz pozicije superiornosti jer gotovo nikome nije dana mogućnost odabira cjepiva. U ovom trenutku znanstvenici tek stječu spoznaje o učincima pojedinih od njih, a mi kao laici nemamo baš nikakvog pojma o tome koje je bolje ili lošije.

'Joj, kako je loše vrijeme ovog proljeća!' čuo se glas s kraja stola.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.