KOMENTAR ARIANE VELE

Koji poduzetnik prvi, njegova djevojka

Gordan Maras

Gordan Maras

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpić

Prema najavama Ministarstva poduzetništva i obrta, a i sukladno praksi na posljednjim natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava, poduzetnici koji žele prijaviti projekte na natječaje moraju to učiniti u prvoj minuti u kojoj je to moguće, inače bi mogli ostati bez sredstava

Da, dobro ste čuli, prva minuta je odlučna i to nije šala.

Naime, Poduzetnički impuls i još neki natječaji iz strukturnih fondova funkcioniraju prema principu 'tko prvi, njegova djevojka', odnosno prijave je moguće slati od točno određenog trenutka, a one se obrađuju sukladno redu zaprimanja pa sve do potpune potrošnje sredstava koja su, naravno, ograničena.

Ovo pravilo na razini ideje nije toliko loše jer u teoriji omogućuje bržu evaluaciju i brži pristup financiranju za poduzetnike, ali u praksi se pretvorilo u pravu katastrofu.

Naime, pojedini su poduzetnici ovo pravilo shvatili vrlo ozbiljno i zaključili da je bitka s vremenom najvažniji dio prijave pa su odlučili biti kreativni. Neki su platili hrpi studenata da zakrče lokalnu poštu kako bi upravo njihova prijava bila predana prva, dok su drugi podmazali službenike u pošti da na kovertu opale žig s traženim vremenom bez obzira na to koliko je stvarno sati bilo kad je stigla prijava.

U MINPO-u, naravno, nisu razmišljali da kreativnosti prijavitelja nema granica niti da bi jedan službenik u pošti mogao biti brži od nekog drugog kolegice i kolege pa su odlučili najaviti da će i natječaji u budućnosti ići prema ovom kriteriju.

Zaključak je da nema smisla pisati kvalitetne projekte s visokom dodanom vrijednosti, nego je dovoljno napisati projekt koji prolazi najosnovniji bodovni prag, ali ga poslati prvoga.

Ovo se pravilo našlo na našoj meti na prošlotjednoj konferenciji o EU fondovima koju smo organizirali jer je svođenje ozbiljnih poduzetničkih investicija, koje u ovoj državi svi zazivaju, na brzinu poštanskih službenika i kreativnost prilikom okupacije poštanskog ureda u potpunosti suprotno s načelima EU financiranja i projektnog ciklusa.

Svako tijelo koje raspolaže određenim sredstvima u sklopu EU fondova, a koja će dijeliti na natječaju, ima svoje ciljeve. Kod MINPO-a su to povećanje broja zaposlenih, prihoda, izvoza i produktivnosti rada u poduzetništvu, što bi se trebalo ostvariti upravo kombiniranom provedbom mjera Vlade i projekata koji se financiraju kroz natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava. Međutim za to je potrebno izabrati najbolje od najboljih, odnosno one koji postižu najbolje rezultate, a ne one koji su prvi domarširali do svog poštanskog ureda.

Europska unija također poznaje princip 'tko prvi, njegova djevojka', ali ga je, za razliku od Hrvatske, bolje razradila i provodi ga tako da minuta prijave nije odlučni kriterij za evaluaciju. Za svoje centralizirane programe, a posebice program pod nazivom Obzor 2020, Unija je primijenila ovaj princip, ali tako što je natječaj otvoren tijekom cijele godine, a u evaluaciju se uzimaju projekti poslani do određenog datuma i tako nekoliko puta godišnje. Trebam li reći da su ti datumi unaprijed određeni i da je unaprijed određen okvirni iznos sredstava koji je na raspolaganju u svakom rezu?

Za razliku od EU, Hrvatska je nadobudno otvorila natječaje, napisala kolik iznos sredstava dijeli, dala rok od kojega prijavitelji mogu slati prijave i naznačila da će se projekti razmatrati do trenutka kada sva sredstva budu iskorištena.

To je u praksi dovelo do toga da je u Poduzetničkom impulsu u tijeku evaluacija za prvih nekoliko minuta, a ni u natječaju iz strukturnih fondova situacija nije znatno blistavija.
Oba natječaja imaju zajedničko i to što je MINPO objavio da se zaprimanje prijava obustavlja zbog velikog priljeva projektnih prijava, ali naznake o tome hoće li biti još sredstava, kada, što će se dogoditi s onima koji su predali prijavu, ali prekasno pa one nisu evaluirane, nažalost, nema.

Prije desetak dana MINPO je nadobudno objavio popis 10-ak tvrtki koje su prošle na natječaju iz mjere B1 Poduzetničkog impulsa. Ostalo je novca za još projekata, rokovi evaluacije su probijeni, a kako je baš došlo do toga da je ovih 10 evaluirano i izbrano, javnosti nije objašnjeno. HAMAG INVEST nije u stanju dati konkretnu informaciju o tome što se događa i kada će ostale prijave proći kroz evaluaciju i hoće li uopće proći, tako da i argument apliciranja pravila 'tko prvi, njegova djevojka' zbog skraćivanja roka evaluacije pada u vodu.

Što očekujemo u budućnosti?

Kao što smo i zaključili prošloga tjedna na konferenciji, kada smo o ovome pravilu razgovarali sa zamjenikom ministra regionalnog razvoja i fondova EU, prvi mačići se u vodu bacaju, no ovo će pravilo biti nužno prvo modificirati, a onda postupno i ukinuti kako bi se omogućila jednakost svih sudionika u natječajima, što je jedan od temeljnih kriterija EU kada su fondovi u pitanju.

Prihvatljivom bi se pokazala varijanta u sklopu koje bi se u točno najavljenom trenutku radili rezovi koji bi omogućili evaluaciju određenog broja pristiglih prijava, čime bi se anulirala uloga poštanskih službenika i omogućilo poduzetnicima da planiraju svoje projekte, odnosno investicije.

Ono što će svakako biti važno jest najaviti ove rezove, odrediti koliko bi se sredstava okvirno dijelilo po rezu, kada bi se dodavala nova sredstva i do kojega bi trenutka poduzetnici trebali dobiti informaciju o tome što će biti s njihovim projektom.

Nemojmo zaboraviti da se ovdje radi o pravim, vrijednim i perspektivnim investicijama kojima se može i treba dati maksimalna podrška od strane svih uključenih tijela državne uprave. Poduzetnici s kvalitetnim investicijama su ti kojima moramo omogućiti lakši i brži pristup financiranju, a ne procedure prilagođavati tijelima državne uprave koja jesu potkapacitirana u određenim segmentima, ali i prekapacitirana u drugim.

Svoditi investicije kojih su nam puna usta na poštanski stampedo ne samo da je neozbiljno, nego može zakočiti i usporiti odlične projekte, a to je luksuz koji si Hrvatska u ovom trenutku ne smije priuštiti.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.