TAJNE FARAONA

Tutankamon je imao bodež od željeza s meteorita. I nije iskovan u Egiptu

  • Autor: I.P.
  • Zadnja izmjena 04.03.2022 08:32
  • Objavljeno 04.03.2022 u 08:32
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Auto

Još otkako je otkrivena, grobnica mladog faraona Tutankamona jedan je od najpoznatijih arheoloških nalaza koji svojim bogatstvom intrigira svakoga tko je čuo za nju. A čuli su svi. No, osim slavne zlatne maske, u toj je grobnici bilo i predmeta koji se i danas ispituju, primjerice tajanstveni bodež napravljen od željeza s meteorita, za kojega se ne zna ni gdje ni kada je nastao

Najnovija istraživanja, posebno kemijske analize tog neprocjenjivog predmeta ukazuju na neka nova saznanja, uz to što je nedvojbeno potvrđeno njegovo 'svemirsko' podrijetlo. Možda najvažnije jest da je bodež - pronađen u trakama kojima je bilo omotano kraljevo mumificirano tijelo - nastao tehnikama koje se u Egiptu Tutankamonovog vremena nisu koristile. Prije nego počnete zamišljati izvanzemaljce koji su na putu u Visoko svratili do doline Nila i tamo ostavili piramide i ovakve predmete, malo se spustimo na zemlju. Otkrićem o kojem govorimo manje-više je potvrđena i ranije izricana teza da je bodež bio poklon nekog stranog velikodostojnika Tutankamonovom djedu.

Za početak, znanstvenici su u Egipatskom arheološkom muzeju u Kairu utvrdili kemijski sastav bodeža, koji pokazuje kombinaciju elemenata i njihov raspored kakvi su dosad nalaženi samo kod meteorita. Kod kovanja bodeža, pak, utvrđena je tehnika zagrijavanja na relativno nisku temperaturu, nešto nižu od 950 stupnjeva. Ono što autore bodeža smješta izvan Egipta https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/maps.13787 jest način izrade zlatne drške, koja je napravljena korištenjem vapnenačke žbuke, materijala koji se u carstvu uz Nil počeo koristiti tek mnogo kasnije, ali je bio poznat u nekim drugim dijelovima tadašnjega svijeta.

Mogući izvor je kraljevstvo Mitani, koje je obuhvaćalo sjever Mezopotamije, jugoistok Anadolije i sjeverozapad Irana. Naime, u pismima iz Amarne, velikoj kolekciji pločica ispisanih klinastim pismom, navodi se da je kralj Mitanija Tusratta poklonio željezni bodež sa zlatnom drškom faronu Amenhotepu III., Tutankamonovom djedu, koji je oženio kćer kralja Mitanija, princezu Taduhepu. Moguće da je faraon-dječak naslijedio bodež, po čemu doista ispada da je iskovan izvan Egipta.

Usput, ako niste znali, jedna od sfingi koje je Dioklecijan donio u svoju umirovljeničku palaču, a koja se danas čuva u splitskom Arheološkom muzeju, pripisuje se baš Amenhotepu III.

tportal

Izvor: Jet Set / Autor: Ivica Profaca

Prvi nalaz o meteoritskom podrijetlu bodeža pojavio se 2016. u časopisu Meteoritics & Planetary Science, kad je snimanje x-zrakama utvrdilo sastav materijala.

I dosad se, inače, smatralo da Egipćani - premda su koristili željezo - nisu bili naročito spretni u njegovoj proizvodnji, sve negdje do petog ili šestog stoljeća prije Krista. Naime, nigdje u dolini Nila nisu nađeni naročito uvjerljivi dokazi da se željezo tamo proizvodilo u većim količinama. Čak se obično smatra da je željezni otpad kakav obično nastaje kod taljenja proizvod pokušaja taljenja bakra. U vrijeme Tutankamona (vladao je od 1334. do 1323. prije Krista, i umro u dobi od 19. godina) željezo je u Egiptu bilo rjeđe od zlata. Dapače, željezna ruda je više korištena za proizvodnju pigmenata za boju i šminku, vjerojatno jer je bila slabe kvalitete.

tportal

Izvor: EPA / Autor: TANNEN MAURY

Osim iz rudače, mnoge rane civilizacije željezo su proizvodile i iz meteorita koje bi pronašli. Posebno se to odnosi na oružje, jer su se oštrice lako mogle naoštriti. Dapače, ovakvom željezu koje je 'palo s neba' možda su se pripisivale božanske osobine, pa tako i u Egiptu. U pojedinim hramovima pronađeni su predmeti od ovog materijala, vjerojatno predmet obožavanja.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!