NUTRICIONIZAM

'Superhrana' je mnogo više marketinški mit, nego znanstveno potvrđena činjenica. Evo zašto

  • Autor: I.P.
  • Zadnja izmjena 25.11.2022 21:56
  • Objavljeno 25.11.2022 u 21:56
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Lisovskaya Natalia / The Picture Pantry / Profimedia

Već godinama, a posebno otkako su u igru ušle društvene mreže i influenseri, traje mrtva utrka tko će prije neku namirnicu proglasiti 'superhranom'. Ponekad se mogu pročitati i prilično suvisla objašnjenja, no isto tako je u sve umiješano i mnogo marketinga. Najgore je korisnicima željnim zdravog života, razapetima između vlastitih ciljeva i potrebe za praćenjem trendova.

A najgore je što iza mnogo tvrdnji o ovoj ili onoj supernamirnici stoji najobičnija mitologija, često nedovoljno ili nikako provjerena. Pa se onda nižu bobice koje nas mogu spasiti od raka, voćke kojima ćemo spriječiti kardiovaskularne bolesti, sjemenke za izvlačenje iz depresije, nešto za gubitak težine, smanjenje kolesterola... Kao da je jedino postalo važno nuditi stalno nove namirnice i nalaziti im čudesna svojstva. Jasno, neke namirnice doista mogu na razne načine biti korisne, no obično je riječ o utrci za 'otkrićima', što egzotičnijim to bolje.

Za početak, odmah treba razjasniti neke stvari. Već sam termin 'superhrana' čisti je marketing, i s nutricionističke točke gledišta sasvim besmislen. Ni jedan znanstvenik koji se bavi ljudskom prehranom neće pri zdravoj pameti upotrijebiti taj pojam, i zato ga treba promatrati isključivo kao reklamni štos. Uostalom, Europska unija je još 2007. zabranila korištenje izraza 'superhrana' na pakiranjima hrane, osim ako takva kvalifikacija nije utemeljena na kvalitetnim istraživanjima. Naravno, za blogove, Instagram, Facebook i Twitter takvo ograničenje ne postoji, kao što i inače tamo možete napisati ili reći što god vam padne na pamet.

Najveći problem sa svim ovim namirnicama jest otežana kontrola učinka njihovih komponenti na ljudsko tijelo. Naime, moguće je analizirati svaki od tih sastojaka zasebno, ali kad su dio prehrane postoji mnogo usputnih varijabli koje onemogućavaju precizne zaključke. Stoga su i dokazi obično 'tanki', pa unatoč medijskoj galami i influenserima nema znanstvenog utemeljenja za sve ono što se 'superhrani' pripisuje. Trendovi, pak, zanemaruju neke druge namirnice koje imaju iste osobine, a obično su dostupnije, jeftinije, često i ukusnije. Dodatni problem je što se mnogi ljudi toliko oslanjaju na čudotvorne osobine 'superhrane' da su skloni zanemariti druge elemente zdravog života, poput fizičke aktivnosti, suzdržavanja od pušenja i alkohola. To je ona logika 'jedem kvinoju, pa mi ništa neće biti'.

Stoga se pozabavimo malo nekim od najpopularnijih namirnica koje se svrstavaju u ovu kategoriju i onim što nam one doista nude.

  • +1

Superhrana

Izvor: Profimedia / Autor: Natalia Klenova / The Picture Pantry / Profimedia

KVINOJA

Kvinoja (Chenopodium quinoa) je jedna od najpopularnijih među prehrambenim trendsetterima, a dio slave može zahvaliti tome što je promoviraju brojne slavne osobe. Ova pseudo-žitarica bez glutena potječe s Anda, a bogata je proteinima, vlaknima, vitaminima, folatima, mineralima i nužnim aminokiselinama. Jako se propagira kao sredstvo za snižavanje kolesterola i kao pomoć kod mršavljenja. Sjemenke se obično kuhaju, a u proizvodnji se uklanja gorka i potencijalno otrovna ljuska. Nutricionističke vrijednosti kvinoje su priznate, i ima dokaza da je korisna za metabolizam i gubitak masnoće, a neke studije kažu da može smanjiti i rizik od kardiovaskularnih oboljenja.

Međutim, to što je kvinoja zdrava hrana ne znači da išta može izliječiti. Odnosno, konzumacija može pomoći u prevenciji, ali nema govora o terapeutskim svojstvima kad već imamo neko od spomenutih stanja.

GOJI BOBICE

U pričama o ovom voću najčešće se — valjda zbog zvučnosti — navodi da potječe s Himalaja, ali to nije točno, postojbina goji bobica je sjeverna Kina. Riječ je o plodovima biljke latinskog imena Lycium genus, a popularnost duguje tradicionalnoj kineskoj medicini kojoj se zna pridavati čudesne osobine. Za goji se tvrdi da stimulira libido, jača imunitet i štiti od raka i kardiovaskularnih oboljenja. Dakle, dosta širok raspon. Takva reputacija učinila je ove bobice iznimno popularnim i traženim na Zapadu, gdje im je cijena otišla u nebo. Međutim, premda neke studije nalaze moguće koristi od ovog voća i njegovog ekstrakta, druge su pokazale neprecizne i kontradiktorne rezultate. Zbog toga, ako i postoje neke čudesne kvalitete gojia, one tek trebaju biti potvrđene. Jasno, i ove bobice mogu se smatrati zdravom hranom s obzirom da je riječ o dehidriranom voću, ali kao kvinoja nemaju terapeutska svojstva.

BOROVNICE

Evo malo voća koje možemo naći u prirodi i u našim krajevima. Borovnice nose titulu superhrane zbog navodne sposobnosti da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, što je potvrđeno nekim studijama koje su pokazale vezu između konzumacije borovnica i snižene opasnosti od infarkta. Također, utvrđeno je da mogu biti korisne i kod ljudi s visokim tlakom, ali ti dokazi nisu sasvim ujednačeni.

Ove korisne osobine pripisuju se sastojku borovnica zvanom antocijanin, darkom pigmentu čija je koncentracija visoka u borovnicama, jagodama, malinama i sličnom voću kojem se pripisuju antioksidantska svojstva. Međutim, u krvotok kod konzumacije ulazi iznimno mala količina ovog sastojka, pa se ne zna je li on doista toliko zaslužan za antioksidantski efekt u tijelu. Europska agencija za sigurnost hrane navodi da nema dokaza za korisna svojstva koja se pripisuju borovnicama, a pogotovo da hrana bogatija antocijaninom usporava starenje ili sprječava rak.

CHIA SJEMENKE

Chia (Salvia hispanica) potječe iz Meksika, njezine sjemenke se u srednjoj Americi konzumiraju od davnina. Posljednjih godina je postala nezaobilazna u popisima superhrane, najviše zbog sastojaka poput omega-3 masnih kiselina, koje navode na moguće kardiovaskularne, ali i antidepresantske koristi.

Chia sadrži 17 grama omega-3 kiselina na 100 grama, što je mnogo više nego kod lososa, koji daje 2,2 grama. Međutim, treba uzeti u obzir da je chia dodatak prehrani, teško je očekivati da bi netko progutao 100 grama. Osim toga, ovaj tip masnih kiselina u tijelu se pretvara u drugi hranjivi oblik, što je proces koji je kod ljudi vrlo neučinkovit. Premda su omega-3 kiseline nužne za pravilan metabolizam, i dobijaju se isključivo iz hrane, svaka zdrava, izbalansirana prehrana uključuje potrebne količine. Unatoč popularnosti preparata koji sadrže omega-3, nema precizne potvrde za kardiovaskularne koristi takvih preparata, čak neke novije studije ukazuju da imaju malo, ili čak nikakvog efekta na zdravlje. No, nema konačne potvrde ni za koristi koje se pripisuju chia sjemenkama. Dapače, neki autori tvrde da se chia loše probavlja kad se jedu cijele, a kad su mljevene ne donose ništa što ne bismo dobili i drugom hranom, često jeftinijom i ukusnijom, poput lješnjaka ili oraha.

GORKA ČOKOLADA

Koristi koje se pripisuju čokoladi povezane su s flavonoidima, sastojcima kakaa koji djeluju kao antioksidansi i navodno pružaju kardiovaskularne koristi. Međutim, kao kod borovnica, flavonoidi se slabo apsorbiraju u ljudsko tijelo, pa je i efekat od antioksidansa zanemariv. Stoga se i koristi od ovih sastojaka čokolade smatraju nedokazanim. S druge strane, čokolada daje energiju, ali i pogoduje stvaranju karijesa, a ima i veći udio šećera i masnoće.

KELJ

Još malo 'domaće' hrane. Kelj je jedna od najnovijih namirnica na popisu superhrane. Ovo povrće pripada istoj obitelji kao kupus, cvjetača, brokula ili prokulica, odnosno riječ je o kupusnjači. Premda je u nekim krajevima — pa i kod nas — uobičajen dio prehrane, za neke dijelove čovječanstva riječ je o novitetu, a onda su blogovi influensera i ulaz na jelovnike restorana s Michelinovim zvjezdicama i od kelja napravili veliku zvijezdu. Zvuči bizarno, ali prije desetak godina u SAD je odlučeno da će 2. listopad biti 'nacionalni dan kelja'. No, kolikogod godina prošlo, i kolikogod se svi zaklinjali u to povrće, nema dokaza da kelj pruža veće koristi za zdravlje nego što to donose druge vrste kupusa, koji se oduvijek smatrao zdravom hranom. Stoga nutricionisti smatraju vrlo nejasnim — ako ne računamo marketing — zašto je kelj dosegao toliku popularnost u odnosu na druge kupusnjače.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!