TAJNE 'GLAVE'

'Probavljajući' prošlost, mozak prognozira budućnost

  • Autor: G.V.
  • Zadnja izmjena 11.06.2022 10:05
  • Objavljeno 11.06.2022 u 10:05
tportal

Izvor: Pixaby / Autor: Pixaby

Jeste li znali da vaš mozak neprekidno radi projekcije i predviđa budućnost? To, naravno, ne znači da možete doslovno predvidjeti buduće događaje već samo da vaš mozak stalno analizira prošlost, što vam omogućuje da na temelju proživljenog iskustva predviđate što bi se moglo dogoditi u sličnoj situaciji u budućnosti-

Riječ je, dakle, o evolucijskoj sposobnosti prilagodbe na izazove i promjene. Fascinantno je da jedan tako mali organ, želatinasta masa teška jedva nešto više od kilograma, može obavljati tako sofisticirane zadatke kao što je 'predviđanje' budućnosti. Mozak neprekidno kalkulira, sintetizira različite varijable i pravi projekcije – na tu se njegovu sposobnost predviđanja oslanjamo u svakodnevnom životu a da toga uopće nismo svjesni. Zbog te njegove osobine, mi neprekidno podsvjesno pravimo projekcije, anticipiramo budućnost oslanjajući se na sjećanja iz prošlih iskustava.

Iako ovo zvuči donekle samorazumljivo, zapravo je riječ o za psihologe posve novom otkriću – sve donedavno, mislilo se da čovjeka određuju dvije vremenske dimenzije: prošlost i sadašnjost. No, naš se mozak itekako zanima i za budućnost, a taj proces anticipacije ključan je za preživljavanje ljudskoga roda jer nam omogućuje da predvidimo određene situacije i time se na njih bolje pripremimo.

Možete ovo pokušati provjeriti jednim eksperimentom: pustite si neku glazbu koju niste ranije čuli i potom naglo ugasite zvuk: vaš mozak neće simultano prestati 'slušati' – već je usvojio obrazac glazbene sekvence i u stanju je predvidjeti sljedećih nekoliko taktova. Sličan je mehanizam na djelu i kad primjerice kupujete darove – obično unaprijed znate kako će ljudi na njih reagirati. Isto tako, u vrijeme najvećih prometnih gužvi, pokušat ćete ići putem za koji očekujete da bude manje zakrčen. Riječ je o tome da je vaš mozak neprekidno korak ispred stvarnosti jer uzima u obzir vrijedne informacije kojima raspolaže otprije.

Neuroznanstvenik Anil Seth sa Sveučilišta u Sussexu u svojoj knjizi 'Being You: A New Science of Consciousness' opisao je to ovako: Mozak je organ zatvoren u koščatoj kutiji u mrklome mraku, gdje ništa ne vidi, ne čuje i ne osjeća a ipak uspijeva neprekidno projicirati simulacije vanjskoga svijeta. Vaš vam mozak govori kome smijete vjerovati a kome ne. Reći će vam kada trebate biti oprezni, o čemu trebate brinuti, što da napravite. Sve to čini kako biste što lakše preživjeli život.

Čak su i vaša uvjerenja proizvod sposobnosti vašeg mozga da predviđa – ideološke asumpcije nastaju po istome principu kao i sve ostale, iskustveno, temeljem vaših uvjerenja o tome što je istinito a što nije.

Pa ipak, kao što svi znamo, često smo skroz u krivu. Naš mozak u svojim predviđanjima i griješi – mozak nije savršeni stroj i njegovi analitički procesi podložni su pogrešnim procjenama. Iako to zvuči obeshrabrujuće, znanstvenici upozoravaju da je to zapravo dobro i poželjno: kad griješimo, to nam omogućuje da učimo iz iskustva. Na taj način razvijamo bolju učinkovitost u stvaranju kasnijih prognoza.

Nitko ne može točno prognozirati što će se dogoditi u budućnosti, ali upravo ova osobina našeg mozga da neprekidno pokušava prognozirati budućnost temelj je ljudskog razvoja i opstanka.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!