SPAŠAVANJE HRANITELJICE SVIJETA

Pčelama u pomoć stiže umjetna inteligencija

24.04.2022 u 07:59

Bionic
Reading

Dobro je poznato da mnoge biljne vrste ovise o pčelama i njihovom oprašivanju. Također je dobro poznato da je posljednjih desetljeća globalna populacija pčela u padu, te da bi nestanak pčela mogao ugroziti i opstanak ljudi. Izraelska tehnološka tvrtka možda ima rješenje ovoga problema - robotsku košnicu.

Postoji više mogućih uzroka opadanja pčelinjih populacija u svijetu. Izumiranjem je zapravo najviše pogođena europska pčela medarica, Apis mellifera, prva domesticirana pčelinja vrsta koja se proširila po svim kontinentima i čije košnice postoje diljem svijeta. Zasad ne postoji znanstveni konsenzus o tome zašto pčele nestaju, ali vjeruje se da su među glavnim razlozima gubitak staništa, klimatske promjene, prekomjerna upotreba pesticida, genetski faktori, paraziti i različiti patogeni, odnosno kombinacija svih tih faktora.

Što god bili uzroci, procjenjuje se da je u posljednjih petnaestak godina nestalo između 20 i 30 posto pčelinjih kolonija diljem planeta. Taj podatak dovoljan je da uputimo poziv na uzbunu s obzirom da, prema izvješću Ujedinjenih naroda, o oprašivanju tih životinja ovisi gotovo 70 posto divljih cvjetnih biljnih vrsta, te više od jedne trećine svjetskih prehrambenih usjeva. Uz to, oprašivači pridonose usjevima koji daju biogoriva, tekstilna vlakna, lijekove, stočnu hranu i građevinski materijal. Očuvanje zajednica pčela nameće se stoga kao jedan od prioriteta u borbi za održivu budućnost čovječanstva.

Izraelska tvrtka Beewise vjeruje da ima moguće rješenje za oporavak pčelinje populacije - potpuno automatiziranu košnicu prikladnog naziva Beehome. Riječ je o svojevrsnom 'kontejneru' na solarnu energiju koji inovativno spaja robotiku, video nadzor i umjetnu inteligenciju kako bi osigurao savršene uvjete za pčele. Beehome može smjestiti do 24 pčelinje zajednice i automatski kontrolira klimatske uvjete i vlagu, otkriva i eliminira štetočine i parazite, identificira kada se zajednica priprema za rojenje, šalje upozorenja kada je potrebna ljudska intervencija, pa čak i sakuplja med koji pčele proizvode.

Dakako, sve to mogu raditi i ljudi, ali u praksi su košnice često razbacane uokolo po prirodi i teško dostupne pa se događa da pčelari saznaju za problem kad je već prekasno. Robotska košnica pak obavlja nadzor 24 sata dnevno i nikada se ne umara.