Kronični prometni zastoji značajno smanjuju kvalitetu života u većini velikih svjetskih gradova. Čak i ako ne uzmemo u obzir gubitak vremena i živaca, čekanje u kolonama izaziva nemjerljivu štetu za okoliš. Ipak, dugačke kolone na semaforima mogle bi postati prošlost zahvaljujući novom sustavu upravljanja prometom pomoću umjetne inteligencije.
Istraživanje provedeno 2019. godine - zadnje godine prije pandemije - pokazalo je da u Velikoj Britaniji prosječni građanin u čekanju na semaforima provede 115 sati godišnje, te pritom izgubi oko 900 funta, odnosno 8000 kuna. Znanstvenici sa Sveučilišta Aston u Birminghamu utvrdili su da je glavni razlog prometnih gužvi loša koordinacija rada semafora, pa su odlučili pozabaviti se tim problemom koristeći se najnovijim saznanjima u razvoju umjetne inteligencije (AI).
vezane vijesti
Svim vozačima u velikim gradovima poznat je osjećaj nemoći i bijesa koji prati svakodnevno probijanje kroz gradske gužve tijekom prometne špice. Neprestano nam se čini da u drugim trakama promet teče brže, da zeleno svjetlo prekratko traje, da se crveno pali baš kad se mi približavamo semaforu i da smo općenito trebali izabrati neki drugi prometni smjer. Dio tih frustracija je subjektivan, no stručnjaci su odavno utvrdili da bi se boljom koordinacijom rada semafora promet mogao znatno ubrzati.
Trenutno se za automatizaciju rada semafora koriste jednostavni senzori koji na pojedinim lokacijama ubrzavaju ili usporavaju cikluse zelenih i crvenih svjetala ovisno o broju automobila koji se približavaju raskršću. Novi sustav umjetne inteligencije koji su osmislili znanstvenici s birminghamskog sveučilišta pomoću kamera visoke rezolucije promatra čitavo gradsko područje i u realnom vremenu upravlja prometom. Taj AI program istodobno prati količinu prometa na svim gradskim prometnicama, te izračunava najbolju strategiju paljenja i gašenja semafora kako bi se svaki pojedini automobil kretao što je optimalnije moguće. Isto tako, program je koncipiran tako da može samostalno učiti, koristeći se podacima najsuvremenijeg foto-realističnog simulatora prometa Traffic 3D.
'Sustav je osmišljen kao kompjuterska igra kontrole prometa. Program dobiva 'nagradu' kad god automobil prođe kroz raskršće, a svaki put kad automobil stoji na semaforu ili kad nastaje gužva, program dobiva 'kaznu'. Prometom zapravo upravlja sustav nagrađivanja', rekla je računalna znanstvenica Maria Chli koja je sudjelovala u razvoju programa.
Sustavom nagrađivanja može se manipulirati, primjerice kako bi se program potaknuo da brzo propušta vozila hitne pomoći ili policijska vozila, ali temeljno je načelo da program uvijek uči sam sebe, umjesto da je unaprijed programiran posebnim uputama. Tim s Astona testirao je sustav na simulatorima, osmišljavajući razne neočekivane scenarije poput sudara ili iznenadnih zatvaranja ulica, kako bi se program pripremio za stvarni kaotični svijet.
'Program smo osmislili tako da može razumjeti situacije koje mu se nikada prije nisu dogodile, koje prije nije eksplicitno iskusio. Sve dok postoji uzročno-posljedična veza, računalo će otkriti koja je to veza. To je izuzetno moćan sustav', rekao je profesor s birminghamskog sveučilišta George Vogiatzis.
Tim znanstvenika svoj je rad predstavio prije nekoliko tjedana na konferenciji o autonomnim sustavima AAMAS na Novom Zelandu, a nada se da će sustav ove godine početi testirati i na stvarnim cestama.
