SULUDE IDEJE

10 najbizarnijih dijeta koje smo prakticirali

  • Autor: A. S.
  • Zadnja izmjena 02.09.2012 08:53
  • Objavljeno 02.09.2012 u 08:53
miš prehrana hrana dijeta

miš prehrana hrana dijeta

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Hemera

Nevjerojatno je do kojih smo sve granica kroz povijest prehrane otišli samo kako bismo smislili - kako smršavjeti. No, da ne biste pomislili da su bizarne dijete rezervirane samo za tamo neka mračna, davna razdoblja, od preporuke žvakanja i negutanja hrane s početka 20. stoljeća došli smo do propagiranja života samo od zraka i sunca

18. stoljeće: Život što dalje od močvare

U 18. stoljeću autor Thomas Short napisao je studiju 'Uzroci i posljedice korpulencije' u kojoj je istraživao lokacije na kojima žive ljudi koji imaju problema s debljinom i zaključio da puno češće žive blizu močvara. Njegova preporuka i rješenje za pretilost? Pretili ljudi trebali bi preseliti u manje vlažna područja i izbjegavati očito negativan utjecaj močvarnog područja. Premda mu savjet u zdravstvenom smislu možda nije bio pretjerano suvisao, što se tiče ekonomije i nekretnina, uopće se ne čini loš.

Početak 19. stoljeća: Dijeta s vinskim octom

Anoreksični i bulimični pjesnik Lord Byron popularizirao je dijetu s vinskim octom početkom 19. stoljeća. Kako bi 'pročistio' tijelo, pio je velike količine vinskog octa i vode dnevno (uz svoju standardnu šalicu čaja s umiješanim sirovim jajetom). Posljedice su, naravno, uključivale povraćanje i proljev, pa nije čudno da je uvijek bio jako mršav.

Paul Fornier

Paul Fornier

Izvor: Creative Commons / Autor: Paul Fornier

Horace Fletcher
Početak 20. stoljeća: Veliki žvakač

Prodavač umjetnina iz San Francisca, Horace Fletcher, postao je poznat kao 'Veliki žvakač' nakon što je zaslugu za gubitak 19 kilograma pripisao žvakanju hrane i negutanju. Nakon što su mu nekoliko puta odbili otvoriti policu zdravstvenog osiguranja zbog debljine, okrenuo se vlastitoj metodi – žvakao bi svaki zalogaj točno 32 puta, a zatim bi ga ispljunuo. On je, naime, smatrao da tijekom žvakanja tijelo apsorbira sve hranjive tvari koje treba, a moto mu je bio: 'Priroda će kazniti sve one koji ne žvaču.'

1925: Dijeta cigaretama

Teško je zamisliti da je pušenje ikad promovirano kao dobro za zdravlje, no prije nego što su zdravstvene institucije izdale službena upozorenja o štetnosti cigareta, one su služile upravo tome. Nekoliko duhanskih kompanija isticalo je suzbijanje apetita kao jednu od kvaliteta svojih proizvoda. Jedna od reklama primjerice za Lucky Strike cigarete pozvala je pušače: 'Zapalite Lucky i više vam nikad neće nedostajati slatkiši koji vas čine debelima.'

1928: Eskimska dijeta

Kanadski istraživač Vilhjalmur Stefansson predložio je ekstremnu verziju Atkinsonove dijete. Nakon što je neko vrijeme živio na sjeveru, fasciniralo ga je kako su Eskimi nevjerojatno zdravi unatoč tome što žive od karibu mesa (vrsta soba), sirove ribe i masnog tkiva kita i gotovo da uopće ne konzumiraju voće i povrće. Stefanssona je toliko oduševila njihova prehrana te je čak tvrdio da i sam samo to jede i, kako bi dokazao učinkovitost, prijavio se u bolnicu Bellevue u New Yorku gdje su doktori nekoliko mjeseci pratili njegovo zdravlje. Nakon pomnih ispitivanja, proglašen je zdravim.


Rane 30-e: Sapun za mršavljenje

Oprati viška sala na tijelu pod tušem? Zvuči predobro da bi bilo istinito, ali sapuni za mršavljenje natjerali su ranih 30-ih godina mnoge žene na češće kupanje. Proizvodi poput Fatoff, Fat-O-NO i La-Mar Reducing Soap pozivali su kupce da se samo dobro nasapunaju i tako smršave. Unatoč grandioznim obećanjima sapuni, naravno, nisu imali nikakvu čarobnu moć - bili su obični sapuni za ruke.

Šezdesete: Dijeta Trnoružice

Teško je jesti za vrijeme spavanja, pa je logično pretpostaviti da su povremeni drijemeži vrlo dobar izbor za gubljenje kilograma. To je barem osnovna ideja dijete Trnoružice, odnosno The Sleeping Beauty Diet, kako su je zvali, koja je bila prilično popularna u Americi šezdesetih godina. Sljedbenici, a među njima je navodno bio i Elvis Presley, konzumirali bi teške sedative i zatim danima spavali.

Japanske naočale za dijetu
Sedamdesete: Prolinn dijeta

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća doktor Roger Linn zagovarao je dijetu nejedenja ničega osim, naravno, njegove 'čarobne' tekućine, nazvane Prolinn. Napitak se navodno sastojao od životinjskih rogova, kopita, tetiva, kostiju i drugih nusproizvoda klanja koji su se tretirali umjetnim okusima, bojama i enzimima za razgradnju. Prolinn je davao 400 kalorija dnevno i nula hranjivih tvari. Stoga ne čudi što je minimalno 58 ljudi, koji su isprobali ovu vrstu dijete, imalo problema sa srcem.

Kraj 20. stoljeća: Breathariani

Većina dijeta sugerira konzumaciju nečega, bilo mesa, ugljikohidrata ili šećera, no samo jedna dijeta traži da se odreknete baš svega. Da, prema njihovoj filozofiji trebali biste preživjeti samo od zraka i sunca. Breathariani vjeruju da, kad čovjek pronađe najčišći oblik harmonije s prirodom, onda više ne treba hranu, vodu ili san. Jedna je Australka tvrdila da je breatharian i pokušala je to dokazati u TV emisiji '60 Minutes'. No, cijela je stvar otkazana nakon četiri dana kad joj se usporio govor, zjenice raširile i nakon što je dehidrirala.

21. stoljeće: Naočale za dijetu

Jeste li ikad primijetili kako lanci brze hrane koriste dosta žute i crvene boje na svojim logotipovima i u restoranima? Te nijanse navodno potiču apetit. S druge strane, plava bi trebala suzbijati apetit. Jedna je japanska tvrtka ove godine na tržište izbacila naočale koje pomažu mršavjeti, i to tako što zavaravaju osjetila, čime osoba stječe privid ukusnijeg i obilnijeg obroka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi