Hrvatska će za desetak dana vojnom paradom u Zagrebu i proslavom u Kninu obilježiti 20. godišnjicu vojno-redarstvene akcije Oluja kojom je veći dio okupiranih područja vraćen matici zemlji. Zato smo zavirili u podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i provjerili statističke podatke u protekla dva desetljeća o prosječnim plaćama, nezaposlenosti, inflaciji, izvozu i uvozu, inozemnom dugu... Oni pokazuju da Hrvatskoj u tih proteklih dvadeset godina gospodarskog mimohoda nikad nije ispunjeno političko obećanje svih vlasti kako će uslijediti i gospodarska oluja, prije je riječ o olujnoj stagnaciji
Kad je riječ o prosječnim isplaćenim neto plaćama, one su u svibnju ove godine bile tri puta veće nego prosječne neto plaće isplaćene u 1995., ali je inflacija na razini tih 20 godina, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila čak 77,1 posto. U godini Oluje imali smo i više zaposlenih i bolji omjer umirovljenika i zaposlenih. Te 1995. stopa registrirane nezaposlenosti, na godišnjoj razini, iznosila je 14,5 posto, deset godina kasnije 2005. čak 17,9 posto, a danas je tek nešto niža i u lipnju ove godine je 17,1 posto. No u siječnju ove godine bila je i znatno viša te je, prema podacima DZS-a, iznosila 20,3 posto.
Najveće brojčane promjene Hrvatska je doživjela u pogledu omjera umirovljenika i zaposlenih te visine inozemnog duga. Još 1995. prema podacima HZMO-a Hrvatska je imala relativno zadovoljavajući omjer broja umirovljenika i zaposlenih te je on iznosio 1:1,97, dakle, na jednog umirovljenika imali smo gotovo dva zaposlena čovjeka. Deset godina kasnije, 2005. taj se omjer mijenja na štetu zaposlenih i tada iznosi 1:1,40, da bismo ove godine zabilježili bolno neugodan, mnogi kažu i katastrofalan omjer broja umirovljenika i zaposlenih od 1:1,13.
Kad je pak riječ o kretanju inozemnog duga, podaci HNB-a kažu kako on je s tri milijarde eura u 1995. u idućem desetljeću porastao na 25,7 milijardi eura (2005. godina), a na kraju ožujka ove godine se gotovo udvostručio u odnosu na ranije desetljeće dosegnuvši 49,3 milijarde eura. U odnosu na 1995. naš inozemni dug danas je čak 16 puta veći.
Kad je riječ o podacima o robnoj razmjeni iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je kako je uvoz roba u Hrvatsku od olujne 1995., kada je iznosio 39,2 milijuna kuna, do 2014. narastao na čak 130 milijardi kuna. Istovremeno izvoz je od 24,2 milijarde kuna u 1995., u 2014. narastao do 89,1 milijarde kuna. Liberalizacija tržišta učinila je svoje i u protekla dva desetljeća Hrvatska je postala pretežno uvozna ekonomija.
U godini akcije Oluja (1995) premijer je bio Nikica Valentić, deset godina kasnije (2005) u Banskim dvorima imali smo Ivu Sanadera, a danas Hrvatskom vlada Zoran Milanović
Kliknite na infografiku za uvećanje
371963, 382490, 389950, 384284
