'Prilikom donošenja odluka o ulaganju sve više se razmišlja i o okolišnim, društvenim i upravljačkim čimbenicima poslovanja. Ideja za konferenciju bila je prirodan odgovor na sve veći broj tvrtki o ESG-u (zaštita okoliša, društvena odgovornost i upravljanje) koji eksponencijalno raste već godinama, a ta tema postaje još važnija usred geopolitičkih i ekonomskih uvjeta, uz dodatne izazove.

Razgovarat ćemo o novoj regulativi na razini Europske unije, a nemamo puno primjera praksi iz drugih država članica, stoga smo svi u sličnoj startnoj situaciji i ovo je prilika za koheziju i suradnju kako bismo doprinijeli razvoju i implementaciji održivosti u hrvatskom poslovnom sektoru i društvu u cjelini', poručila je u uvodnom govoru Maja Šuber, partnerica u Odjelu poslovnog savjetovanja u organizaciji EY Hrvatska.

'Zelena tranzicija postaje nužnost'

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber u uvodnom je govoru istaknula da klimatske promjene sve više utječu na naše živote. Podsjetila je na ovogodišnju intenzivnu sušu koja je negativno utjecala na poduzetnike, njihovo poslovanje te smanjila prinose, dok su početkom jeseni stigla i jaka olujna nevremena te uzrokovala veliku materijalnu štetu.

'Zelena tranzicija postaje nužnost i tvrtke strateški razmišljaju o zelenoj transformaciji. No da bismo svi imali zelenu ekonomiju u borbi protiv klimatskih promjena, moraju se uključiti državne institucije, realni sektor i građani. Financijski sektor će imati značajan utjecaj u poticanju gospodarstva na zelenu tranziciju, između ostalog kreiranjem linija financiranja za društva koja idu u smjeru zelene tranzicije i implementacije ESG-a, ali i samim favoriziranjem risk assessment društava koja posluju po takvim principima.

Prisustvovala sam 25. obljetnici Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Danas ćemo raspravljati o uvođenju i utjecaju ESG tranzicije na poslovanje društava. Razmišljala sam o trenutnoj situaciji u kojoj se nalazimo, ali i posljednjih dvije godine koje uključuju pandemiju, a nakon toga i ekstremne tržišne poremećaje uzrokovane ratom u Ukrajini. Što to znači za nas, za implementaciju ESG-a i na poduzetnike? Kod zelene tranzicije alternative nema, ali u godini teškoj za poduzetnike moramo govoriti o dodatnom trošku implementacije svih tih mjera. ESG znači i uključivost, jednake mogućnosti napredovanja, pravedno poslovanje, pravedno porezno opterećenje. Sve su to pitanja o kojima svakim danom moramo učiti; kako ćemo nove okolnosti ipak implementirati u svakodnevnom poslovanju i životu, na način da to bude pravedno, ispravno i dugoročno održivo', poručila je Weber.

Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, održala je prezentaciju na temu ozelenjivanja financijskog sustava te doprinosa jačanju otpornosti gospodarstva na budućnost.

Najprije je navela primjer međunarodne tvrtke koja uspješno posluje već 18 godina. Samo prošle godine uprihodili su 7,4 milijarde eura te ostvarili dobit od 2,3 milijarde eura. Od 2020. do 2021. prihodi te tvrtke povećali su se za 27 posto, a dobit rasla za 32 posto.

No njihova je glavna sirovina plastika i proizvedu je 100.000 tona godišnje. Plastika se proizvodi iz nafte, čijom se preradom u atmosferu ispuštaju velike količine ugljikovog dioksida, a nakon upotrebe se baca, što vrlo negativno utječe na more i bioraznolikost. 'Svjesni problema, u tvrtki su odlučili do 2030. promijeniti cilj, točnije pronaći adekvatnu i održivu sirovinu za svoj proizvod.

'Ugljikovog dioksida je bilo i bit će ga, no zbog ljudske aktivnosti od polovice 19. stoljeća pa dosad došlo je do neravnoteže u pogledu apsorpcije i generiranja ugljika te se nagomilao u atmosferi. Ako se nastavi s takvim emisijama ugljikovog dioksida, kada ćemo doseći prosječni porast temperature na globalnoj razini od 1,5 stupnjeva, a kada dva stupnja? Uz ovakve emisije - vrlo brzo.

Ako se ne smanje godišnje emisije ugljikovog dioksida, potrošit ćemo ugljični budžet od 300 gigatona (Gt) u sedam, osam godina, jer godišnje trošimo 40 Gt. Dotad ćemo doseći razinu emisije koja nas vodi do globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko vrijeme. Svaka dodatna emisija povećava taj problem. Nemamo vremena, a taj je vremenski okvir kratak. Do dostizanja ugljikovog budžeta smo na sedam minuta do ponoći. Živjet ćemo drugačije, a već vidimo posljedice. Ljeta su teža, više je toplinskih valova, olujnih nevremena, suša i požara. Što znači 1,5 stupnjeva u odnosu na prije? Osmina svjetskog stanovništva će sigurno biti izložena ekstremnim vrućinama. Dolazi do nestanka biljnih vrsta, sve manje kralježnjaka, pčela', upozorila je Švaljek.

Istaknula je da su stanje klime i okoliša te financijski sustav međusobno povezani – financijske institucije putem klijenata kojima su izložene utječu na klimatske promjene. Klimatske promjene utječu na otpornost financijskih institucija putem klijenata kojima su izložene.

Rekla je kako je za tranziciju potrebno troje: središnje banke (ESB), banke i poduzetnici. 'Razlozi uključivanja ESB-a u borbu protiv klimatskih promjena su sljedeći: klimatske promjene i klimatska tranzicija utječu na osnovni cilj ESB-a, s klimatskim promjenama i tranzicijom povezani su rizici za stabilnost bankovnog i financijskog sustava, kao i za imovinu u bilanci Eurosustava. Sukladno Ugovoru o EU, dužnost ESB-a je podupirati opće ekonomske politike EU-a, ne dovodeći u pitanje stabilnost cijena. Ciljevi klimatskih aktivnosti ESB-a su upravljanje klimatskim rizicima, podupiranje zelene tranzicije, poticanje promjena u ponašanju. Za opstanak u budućnosti nužna je zelena transformacija. Cijene fosilnih goriva rast će u i budućnosti', upozorila je Švaljek.

Banke su provele test na klimatski stres. ESB je objavio u srpnju ove godine rezultate tog testa u kojem su sudjelovale 104 značajne banke, a sastojao se od tri modula u kojem su se banke informirale o:

• sposobnosti za provedbu testiranja otpornosti na klimatski stres – oko 60 posto banaka
• ovisnosti o sektorima s velikim emisijama ugljika
• uspješnosti u različitim scenarijima za različita razdoblja.

'Kako bi ispravno prepoznale klimatske i okolišne rizike, banke trebaju poznavati svoje klijente: njihovu prošlost i planove za budućnost te imati relevantne podatke o njima. Proxy podaci su dobri za početak, no pokazalo se da su nedovoljno precizni te dovode do različitih informacija banaka o istim klijentima. Nužni su kvalitetni pokazatelji na razini poduzeća, izravno vezani uz odgovarajuće metrike za praćenje kretanja emisija, ugljičnu intenzivnost (omjer emisija ugljikova dioksida i prihoda) te energetsku efikasnost. Primjerice, Udruga banaka u Singapuru nedavno je objavila standardizirani obrazac upitnika o okolišnim rizicima za korporativne klijente. Nadalje, važni su centralizirano prikupljanje i pohrana podataka (središnje skladište podataka), digitalni prijenos bankama za potrebe kreditiranja nakon dobivanja suglasnosti klijenta te usporedba s benchmarkom za industriju. Upitnik je za sada primjenjiv na visokorizične sektore: poljoprivredu i šumarstvo / korištenje zemljišta, graditeljstvo i nekretnine, prijevoz i prodaju goriva, energiju (u svim dijelovima opskrbnog lanca) i prerađivačku industriju. Nadalje, imamo upitnik dizajniran za velika, mala i srednja poduzeća; banke mogu diskrecijski odlučiti da neka pitanja smatraju obaveznim ili ne, u skladu sa svojom ocjenom značajnosti okolišnog rizika i sklonošću riziku', pojasnila je Švaljek.

Ustvrdila je da postoje rizici i problemi, ali da postoji i izlaz te način na koji da svi dionici u društvu pomognu jedni drugima kako bi spremni dočekali budućnost.

'Ima i rizika, ali ima i prilika; svi koji budu dio ekosustava imaju mogućnost gospodarskog prosperiteta – klimatske promjene traže transformaciju, ali daju i perspektivu rasta. Održivost je obaveza i ako postane temeljna poslovna praksa, svi, pa tako i financijske institucije, mogu imati koristi od takve vrste tranzicije i transformacije, a financijske institucije mogu biti potpora u svladavanju izazova', zaključila je Švaljek.