Prirodni plin je optimalan energent na kojem Europa može zasnivati svoje energetske planove, posebno u svjetlu političkih odluka o postupnom zatvaranju nuklearnih elektrana u Njemačkoj, a slične odluke očekuju se u Italiji i Švicarskoj, kaže Davorka Tancer iz tvrtke Prirodni plin.

U provedbi tih odluka treba osigurati zamjensku energiju, a prirodni plin je zbog opredjeljenja Europe za čistu energiju najpogodniji kao jedan od glavnih, ali i kao 'backup' energent, smatra ona.

Odjeci nuklearnih incidenata u Japanu mogli bi rezultirati povećanom potražnjom za plinom, smatra Vlatko Bilić-Šubašić iz tvrtke Podzemno skladište plina, a povećana potražnja vjerojatno će po njegovom mišljenju podići cijene. Nakon nesreće u Japanu, kaže Bilić-Šubašić, ruski Gazprom izvezao je rekordne količine plina u Europu.

Uz Rusiju i Norvešku, Alžir je treći najveći izvor prirodnog plina za Europu, pa je ona, kako je rečeno vrlo osjetljiva na događaje u arapskim državama.

Stoga je za Europu, pa i za Hrvatsku, važno imati dovoljne skladišne kapacitete kao temelj sigurnosti i fleksibilnosti opskrbe. Tako Europa u narednom razdoblju planira izgradnju 76 milijardi prostornih metara novih skladišta, a izgradnja novih skladišta treba i Hrvatskoj, rečeno je na skupu.

Stoga što prije treba izgraditi skladište za vršna opterećenja u Grubišnom Polju i novo skladiše u Beničancima te povećati izlazni kapacitet skladišta Okoli, smatraju sudionici konferencije.

Na trećoj Energetskoj areni, uz utjecaj japanske krize i arapskih ratova na energetski sektor teme su i nove tehnologije u energetici, investicije u energetski sektor te transportni koridori i sigurnost otpreme.