KLIMATSKE PROMJENE

Zbog suša ostajemo bez parmezana?

  • Autor: Kruno Kartuš
  • Zadnja izmjena 02.07.2010 18:12
  • Objavljeno 03.07.2010 u 08:00
suša

suša

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Talijanska znanstvenica Paola Battilani s Poljoprivrednog instituta u Piacenzi diplomirala je 1983. na tematici uzgoja luka, ali sada je posebno zanima utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredne usjeve

Zabrinutost u Italiji, kaže, naglo je porasla nakon sušne 2003. koju su obilježili tjedni bez kiše i ekstremni toplotni udari. Osim što je to katastrofalno ljeto u južnoj i zapadnoj Europi odnijelo preko 20 tisuća života starijih ljudi i manje otpornih na ekstremne temperature, vidljivije su postale i posljedice stresa kod biljaka.

Battilani naglašava da će u odnosu klimatskih promjena osobito doći do izražaja četiri problema – promjene na europskoj biogeografskoj karti uzgoja usjeva, promjene u prostornom širenju gljivičnih vrsta, povećanje stresa kod biljaka i gljivica i porast zagađenja usjeva prije žetve.

'Već znamo da toplotni ekstremi imaju izravan utjecaj na povećano izlučivanje mikotoksina, koji su jedan od najvažnijih problema sigurnosti hrane, jer se javljaju i u najraširenijim kulturama poput kukuruza, pšenice i riže', upozorava Battilani.

Kruno Kartuš/tportal.hr

Kruno Kartuš/tportal.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartuš/tportal.hr

Paola Battilani

Europska komisija prije tri godine već je znanstvenom studijom dokazala da će klimatske promjene na poljoprivredu djelovati na dva glavna načina. Smanjenje godišnjih i sezonskih količina padalina, i drugo, sve češće pojave iznenadnih toplotnih valova, suša, oluja i poplava.

U studiji koju je izradio Politehnički fakultet u Madridu piše da će najviše takvih negativnih pojava nastupiti na području južne i jugoistočne Europe, po čemu su Hrvatska i Italija u istom pojasu. EU je zato poljoprivrednicima dala četiri glavne smjernice za prilagodbu – promjene u vremenu sjetve usjeva radi učinkovitijeg iskorištavanja vode, odabirati usjeve u skladu s novim količinama padalina, odabirati usjeve bolje prilagođene primjerice većim vrućinama i suši, i sadnja vegetacijskih barijera za smanjenje gubitka vode i utjecaja vjetra, poput zelenih pojaseva uz polja

U regiji Emilia-Romagna, gdje Battilani živi, ovakve teme su broj jedan među poljoprivrednicima, gospodarstvenicima, političarima, u medijima, a to nije ni čudno, jer je to sjeverno područje u svijetu slavno po tradicionalnoj prehrambenoj industriji od čijeg prihoda živi većina stanovništva. Međutim, klimatske promjene mogle bi unijeti promjene u proizvodnji nadaleko poznatog sira iz Parme, parmezana i parmske šunke.

'Morat ćemo pronaći zamjenske kulture za one usjeve koji postaju preskupi ili nepovoljni za uzgoj zbog promjena klime', tumači Battilani.

U Slavoniji nezamislivo navodnjavanje kukuruza u Italiji je godinama uobičajeno, ali zbog smanjenja padalina postat će prošlost.

'Proizvodnju kukuruza za stočnu hranu najvjerojatnije ćemo zamijeniti drugim kulturama jednake hranjive vrijednosti, ali manjih zahtjeva za vodu. U igri su grahorice kao soja i grašak.'

Međutim, proizvođači parmezana i parmske šunke moraju slijediti pravila cehovskih konzorcija, koji uvjetuju stroga pravila pa bi promjena prehrane stoke mogla izravno utjecati na kvalitetu i proizvodnju tih najvažnijih lokalnih proizvoda u regiji Parme.

Tijekom sudjelovanja na konferenciji o analizi rizika hrane Hrvatske agencija za hranu nedavno održanoj u Osijeku Battilani se prilično začudila nad podatkom da Hrvatska navodnjava niti jedan posto poljoprivrednih površina.

'Navodnjavanje je presudno za prilagodbu klimatskim promjenama', rekla je gledajući kako je visoka Drava zbog rekordno visokog Dunava poplavila lijevu obalu sve do nasipa.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi