Europa se nalazi pred prekretnicom u energetskoj politici: nekoliko zemalja koje su godinama odbacivale nuklearnu energiju sada ponovno razmatraju njezinu upotrebu. Danska, Španjolska i Njemačka — donedavno među najglasnijim protivnicima atomskih elektrana — najavile su zaokrete koji bi mogli imati dalekosežne posljedice za energetsku sigurnost, klimatske ciljeve i europsko zakonodavstvo.
Danska, država poznata po snažnoj orijentaciji prema obnovljivim izvorima energije, pokrenula je sredinom svibnja analizu koja bi mogla označiti kraj dugogodišnje zabrane nuklearne energije. Vlada u Kopenhagenu razmatra moguće uvođenje novih tehnologija poput malih modularnih reaktora (SMR), no pritom ističe kako ne planira graditi klasične nuklearne elektrane.
‘Solarna i energija vjetra i dalje su najjeftiniji i najbrži način za provođenje zelene tranzicije, i to ostaje naš prioritet. No, moramo ispitati mogu li nove nuklearne tehnologije imati potporu u tom procesu’, izjavio je danski ministar za klimu, energiju i komunalne usluge Lars Aagaard za CNBC.
vezane vijesti
Iako se Danska snažno oslanja na energiju vjetra, Aagaard priznaje da zemlja nema dovoljno znanja ni iskustva s nuklearnom energijom, posebice kad je riječ o sigurnosnim standardima i zbrinjavanju otpada. ‘Zato moramo ozbiljno analizirati nove opcije – ne kao zamjenu za sunce i vjetar, već kao moguću dopunu našem energetskom sustavu u budućnosti’, dodao je.
Španjolska ostavlja vrata otvorena
Zaokret se događa i u Španjolskoj, koja je ranije planirala postupno isključiti sve svoje nuklearne elektrane do 2035. godine. Međutim, krajem travnja ministrica za ekološku tranziciju Sara Aagesen izjavila je da to ne znači da se nakon tog roka neće razmatrati mogućnost produljenja rada postojećih reaktora.
Ta izjava stigla je usred polemika koje su uslijedile nakon velikog nestanka struje koji je pogodio dijelove Španjolske, Portugala i južne Francuske. Iako su neki analitičari za ispad okrivili visoku ovisnost o obnovljivim izvorima, vlada i nacionalni operater REE odbacili su te tvrdnje.
Njemačka ublažava otpor
Još veći zaokret dolazi iz Njemačke. Iako je zemlja zatvorila posljednje tri nuklearne elektrane 2023. godine, nova vlada kancelara Friedricha Merza promijenila je stav o ulozi nuklearne energije unutar EU-a. Prema pisanju Financial Timesa, Njemačka je povukla svoj dugogodišnji prigovor na prijedlog Francuske da se nuklearna energija uključi među zelene izvore u zakonodavstvu Europske unije.
To označava veliki pomak u odnosu na raniju politiku Berlina i otvara mogućnost šireg prihvaćanja nuklearne energije na razini cijelog kontinenta.
Stručnjaci oprezni: ‘Skupo i sporo’
Unatoč političkom zaokretu, stručnjaci upozoravaju da nuklearna energija i dalje nosi visoke rizike i troškove. Georg Zachmann iz briselskog think tanka Bruegel ističe da je riječ o ‘najspornijoj tehnologiji za proizvodnju električne energije u Europi’.
‘Politički povratak nuklearne energije pomalo je iznenađujući, posebno s obzirom na to da su troškovi gradnje novih solarnih i vjetroelektrana pali više od 80 posto, dok su troškovi nuklearnih elektrana u porastu’, kazao je Zachmann.
On također upozorava na skrivene troškove balansiranja mreže, koji rastu s većim udjelom sunca i vjetra, ali navodi da nove tehnologije poput malih modularnih reaktora ipak potiču nadu.
‘Vrlo vjerojatno je da će novi nuklearni projekti ostati teško financirani i da će se isplatiti – ako ikad – tek za nekoliko desetljeća. U međuvremenu, dok traje rasprava između nuklearne i obnovljive energije, jedina koja profitira je prirodni plin’, zaključuje Zachmann.
