Zabrinjavajuće izvješće Financial Timesa otkrilo je da zapadne banke odlično posluju u Rusiji te ogromnim porezom na dobit pune blagajnu Kremlja, čime neizravno financiraju tekući sukob u Ukrajini
Zapadne banke koje i dalje posluju u Rusiji prošle godine platile su više od 800 milijuna eura poreza, što je četverostruko više u odnosu na prijeratne razine, unatoč obećanjima da će smanjiti svoju izloženost nakon sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, izvijestio je Financial Times.
Analiza FT-a otkrila je da je sedam najvećih europskih banaka u Rusiji – Raiffeisen Bank International, UniCredit, ING, Commerzbank, Deutsche Bank, Intesa Sanpaolo i OTP – zajedno prijavilo dobit veću od tri milijarde eura ostvarenu u prošloj godini.
vezane vijesti
Porezni doprinosi tih banaka čine oko 0,4 posto ukupnih očekivanih neenergetskih proračunskih prihoda Rusije za 2024. i pomažu održati napore Kremlja da financira rat u Ukrajini.
Više od polovice poreznih uplata platila je austrijska Raiffeisen Bank International (RBI), najveća od stranih banaka u Rusiji. Unatoč obećanjima da će ugasiti svoju poslovnicu u Rusiji, RBI je nastavila poslovati nesmanjenim intenzitetom, uz obrazloženje da nije uspjela pronaći kupca za svoje poslovanje.
Dobit RBI-ja u Rusiji porasla je na 1,8 milijardi eura od 2021. do 2023., što predstavlja polovicu ukupne dobiti austrijske grupe. RBI je rano ušao na rusko tržište i bio je pionir u poslovima financiranja trgovine nakon što je Rusija počela izlaziti iz kaosa izazvanog raspadom Sovjetskog Saveza 1991.
Nakon toga je izgradio lepezu bankarskih usluga za građane u zapadnom stilu, a koje je služilo srednjoj klasi u nastajanju u godinama procvata 2000-ih.
Velika dobit RBI-ja prvenstveno je posljedica povećanih kamata i ograničenja koje su međunarodne sankcije nametnule ruskim bankama, povećavajući konkurentnost onih u zapadnom vlasništvu u toj zemlji.
RBI se suočava sa sve većim kritikama Europske središnje banke i Ministarstva financija SAD-a zbog aktivnosti u Rusiji. Amerikanci su zaprijetili i kaznenim mjerama zbog širenja poslovanja i namjere sklapanja ugovora vrijednog 1,5 milijardi dolara s Olegom Deripaskom, sankcioniranim ruskim tajkunom.
Iako je Raiffeisen odustao od tog ugovora, Ministarstvo financija SAD-a upozorava da postupci RBI-ja povećavaju rizik pokretanja mjere za ograničavanje njegova pristupa financijskom sustavu SAD-a.
Ostale njemačke i mađarske banke, Deutsche Bank, Commerzbank i OTP, donekle su smanjile svoju prisutnost u Rusiji. Talijanska Intesa bliži se potpunom izlasku, iako još nije finalizirala prodaju poslovanja u Rusiji.
Američke banke također ostaju financijski aktivne u Rusiji. Citigroup je, unatoč zatvaranju korporativnog i maloprodajnog poslovanja, postao četvrti najveći porezni obveznik među zapadnim bankama u Rusiji, zaradivši 149 milijuna dolara i plativši 53 milijuna dolara poreza u 2023., prema podacima Kijevske škole ekonomije, temeljenim na brojkama ruske središnje banke.
JPMorgan je u međuvremenu zaradio 35 milijuna dolara i platio 6,8 milijuna dolara poreza dok se nosio s pravnim izazovima svog bivšeg ruskog partnera VTB-a.
Nametanje sankcija većini ruskog financijskog sektora, što uključuje uskraćivanje pristupa međunarodnom sustavu plaćanja SWIFT, učinilo je međunarodne banke ključnim financijskim kanalima između Moskve i Zapada. Ova je uloga značajno povećala RBI-jev neto prihod od naknada i provizija u Rusiji te je on skočio s 420 milijuna eura 2021. na 1,2 milijarde eura 2023. godine.
RBI ima podružnicu i u Ukrajini te igra sličnu ulogu i zarađuje znatne naknade, olakšavajući prijenose novca.
