OMOGUĆAVAJU MIROVINSKI FONDOVI

Zamislite sada svoj život sa 65 godina. Evo kako se motivirati na štednju za bolji život u mirovini

  • Autor: tnative
  • Zadnja izmjena 11.01.2021 09:00
  • Objavljeno 29.12.2020 u 08:38
tportal

Izvor: UMFO / Autor: 01 Content & Technology

Piše: dr. sc. Sonja Radas, znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu Zagreb

Istraživanja u različitim državama pokazuju da većina nas tijekom svojeg radnog vijeka ne štedi dovoljno za mirovinu. Stariji koji se približavaju mirovini voljni su za štednju izdvajati više, a mladima je mirovina nešto što je previše daleko i apstraktno. Osim toga, većina optimistično misli da će njihovi prohtjevi u mirovini biti manji, pa će zbog manjih troškova mirovina izgledati veća. To nužno nije istina, pogotovo kod onih koji će imati i zdravstvene poteškoće i dodatne troškove. Moguća posljedica nedovoljnih ulaganja tijekom radnog vijeka je premalena mirovina koja ne može osigurati željeni životni standard. Na primjer, studije pokazuju da većina građana u SAD-u nije uštedjela dovoljno za mirovinu i da će stvarni životni standard gotovo polovice Amerikanaca biti deset posto ili više ispod planiranog. Na prvi pogled ovakvo ponašanje izgleda iracionalno. Koji je uzrok toga i kako se promijeniti? Odgovore može ponuditi bihevioralna ekonomija.

Većina bi uzela 100 kuna odmah

Jedan od razloga opisanog ponašanja je vremensko diskontiranje. Naime, brojni eksperimenti pokazuju da jedna te ista količina nečega što nam je poželjno ne pruža isto zadovoljstvo sada i kasnije. Suočeni s pitanjem bismo li htjeli dobiti 100 kuna odmah ili pričekati šest mjeseci i dobiti 110 kuna, većina bi izabrala 100 kuna odmah. Poznat je i eksperiment s malom djecom koju istraživači ostave petnaestak minuta same s kolačem. Djeca mogu pojesti kolač odmah, ali ako izdrže i ne pojedu ga dok se istraživač ne vrati, dobit će još jedan kolač. Videozapisi djece koja sjede ispred kolača koji pokušavaju ne pojesti zorno pokazuju koliko je teško othrvati se napasti. Iako je optimalno pričekati petnaestak minuta i dobiti dva kolača, vremensko diskontiranje veću količinu čini znatno manje privlačnom u usporedbi s odricanjem od trenutnog užitka.

UPOZNAJTE GOSPODINA FINA I SAZNAJTE KAKO DO 750 KUNA POTICAJA! KLIKNITE OVDJE!

Isti princip vrijedi i kod štednje za mirovinu, s time da je čekanje znatno dulje. Dulje čekanje pridonosi većem percipiranom gubitku vrijednosti, pa je kod štednje za mirovinu, gdje se razdoblje čekanja mjeri u desetljećima, vremensko diskontiranje vrlo snažno. Trebali bismo već u dvadesetima početi štedjeti za mirovinu koja se ostvaruje tek u šezdesetima. U tom dugom razdoblju štošta se može dogoditi, od dobitka na lutriji do manje lijepih, nepredvidivih životnih situacija. Kako sve više mladih ljudi vjeruje da će morati raditi do sedamdesete, dugačko razdoblje do umirovljenja nosi sa sobom veći rizik da će se dogoditi nešto što će to ulaganje učiniti bespotrebnim. Svaka kuna koje se mlada osoba odrekne zbog mirovinske štednje mogla je biti potrošena s prijateljima, na nove tenisice, na školovanje ili neke omiljene aktivnosti. Štednja za mirovinu znači da se nečega treba odreći danas u korist apstraktne 65-godišnje verzije budućeg sebe. S druge strane, ako počnemo štedjeti tek pred kraj radnog vijeka, nećemo imati vremena osigurati si dostojnu mirovinu. Kako onda mlade ljude potaknuti na štednju?

Svi uče iz iskustva ljudi oko sebe

Jedan od izazova u samoj je prirodi odlučivanja. Nobelovac Daniel Kahneman formulirao je teoriju prema kojoj svi imamo dva sistema odlučivanja. Jedan je brz i intuitivan, ali podložan pogreškama. Drugi je spor i uključuje racionalno vaganje svih činjenica, zbog čega je mnogo precizniji. Upotreba drugog sistema znatno je 'skuplja' u smislu potrebnog napora, pa ga svi nastojimo uključivati samo kad moramo. Dakle, iako preferiramo djelovati po intuiciji, uključit ćemo unutarnju analitiku ako znamo da je nešto za nas jako važno. No, ako prvi sistem koji neprestano skenira okolinu odluči da je nešto irelevantno, drugi se neće uključiti.

Tradicionalni način motivacije na mirovinsku štednju očito nije dovoljno učinkovit jer se obraća samo drugom sistemu odlučivanja i, koliko se čini, bez željenih efekata. Eksperimentalne bihevioralne studije pokazuju da je način na koji se informacija prezentira izuzetno važan s obzirom na to da ljudi odgađaju donošenje odluka kad nisu sigurni da razumiju o čemu se radi. U skladu s Kahnemanovom teorijom, više težine dajemo iskustvima drugih nego statističkim dokazima. Zato je nekad učinkovitije poistovjetiti se s ljudima oko sebe koji već štede jer nam je to lakše od percepcije nečega što će nam biti potrebno u dalekoj budućnosti.

UPOZNAJTE GOSPODINA FINA I SAZNAJTE KAKO DO 750 KUNA POTICAJA! KLIKNITE OVDJE!

Ali, što ćemo s temporalnim diskontiranjem? Rješenje nudi bihevioralna ekonomija kroz takozvano gurkanje, gdje se izbor između alternativnih razina štednje predstavlja na način koji ohrabruje ljude na optimalan odabir da štede više. Budućnost moramo vidjeti kao nešto što nam je bliže i manje apstraktno. U slučaju mirovinske štednje, to bismo trebali gledati kao investiciju u kojoj se očekuje višestruki porast vrijednosti svake uložene kune. Ovisno o visini štednje različiti su i scenariji - od minimalne do mirovine koja će nam omogućiti kvalitetan život. Važno je da svaki od tih scenarija zamislimo jer će to izazvati emociju koja će, pak, biti informacija upućena našem intuitivnom sistemu odlučivanja. Zamislite vlastite želje i potrebe starije buduće verzije samih sebe i budućnost odmah postaje stvarnija i relevantnija.

Možete li podmiriti iznenadni trošak?

Kao ilustracija važnosti štednje za mirovinu, evo jednog podatka Eurostata. Jedan od pokazatelja financijske sigurnosti kućanstva je postojanje financijske rezerve koja može amortizirati iznenadni trošak. Posljednjih deset godina između 21 i 28 posto kućanstava s dvije odrasle osobe od kojih barem jedna ima 65 ili više godina ne može podnijeti iznenadni trošak. To je prosjek EU, a u Hrvatskoj je takvih kućanstava između 58 i 68 posto. Još jedna životna situacija u kojoj se lako zamisliti dok se pitate treba li početi štedjeti i kada.

 

Pratite 'Think Fin: Financije za svakoga' i napravite dobar plan za svoju mirovinu!

Sve analize i vodiče o drugom i trećem mirovinskom stupu te o tome kako napraviti dobar plan za mirovinu pratite na digitalnoj platformi umfo.hr. Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava predstavlja vam interaktivni, omnichannel serijal 'Think Fin: Financije za svakoga'. Dio je to projekta jačanja financijske pismenosti koji provodi UMFO. Donosimo analize vodećih hrvatskih ekonomista, financijskih i bihevioralnih stručnjaka koji će vam približiti trendove i ponuditi relevantna objašnjenja za planiranje boljih umirovljeničkih dana, a uz prvog hrvatskog virtualnog financijskog pomoćnika, Gospodina Fina, na Viberu možete dobiti i dodatne, personalizirane informacije!

tportal

Izvor: UMFO / Autor: 01 Content & Technology

Upoznajte Gospodina Fina na Viberu!

Kako dobiti do 750 kuna poticaja godišnje na dobrovoljnu mirovinsku štednju, kako odabrati mirovinski fond, kako mirovinski fondovi ulažu naš novac i ostvaruju prinose? Doznajte u razgovoru s Gospodinom Finom, prvim virtualnim financijskim pomoćnikom mirovinskih fondova, koji daje korisne informacije o drugom i trećem mirovinskom stupu te vam pomaže štedjeti za mirovinu. Nastao je u partnerstvu mirovinskih fondova s vodećom hrvatskom IT tvrtkom Infobip i u suradnji s bihevioralnom stručnjakinjom sa ZŠEM-a dr. sc. Andrijanom Mušurom Gabor. 'Neovisno o tome jeste li mirovinski znalac ili ste tek dobili prvi posao, Gospodin Fin je definitivno osoba s kojom želite pročavrljati', ističe Andrijana Mušura Gabor.

'Tehnološka revolucija pokrenuta pojavom tehnologija kao što su 'cloud' i 'mobile computing', 'big data analytics' i  'machine learning' otvara potpuno nove servise i mogućnosti koje države na svim razinama mogu pružiti svojim građanima. Ove tehnologije odavno nisu rezervirane samo za Fortune 500 kompanije i građani s pravom očekuju efikasne digitalne servise u raznim područjima života, a jedno od važnijih je upravljanje osobnim financijama. Digitalizacija društva za rezultat treba imati povećanu efikasnost i olakšane procese, a to će u konačnici doprinijeti povećanju zadovoljstva građana. Tehnologija tako donosi značajnu korist zajednici i cijelom društvu', poručuju iz Infobipa. S Gospodinom Finom možete odmah razgovarati na Viberu!

O autoru:

Sonja Radas znanstvena je savjetnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Nakon magisterija na zagrebačkom PMF-u doktorirala je matematiku, a zatim i marketing na američkom sveučilištu Florida. Prije dolaska na Ekonomski institut Zagreb, radila je kao profesorica na sveučilištu Washington u St. Louisu u SAD-u. Tijekom dosadašnje karijere bila je gostujuća znanstvenica na nekoliko američkih sveučilišta, a od 2017. je pridružena znanstvenica u grupi za neuroekonomiju na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Stručnjakinja je u području inovacija te razvoju novih proizvoda, usluga i tehnologija. Publicirala je u vrhunskim svjetskim znanstvenim časopisima te vodila više međunarodnih i domaćih projekata iz područja ekonomije inovacija.

Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji native tima Tportala i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!