HOĆE LI OPET RASTI CIJENE?

Zabrana uvoza dizela i benzina iz Rusije stupila na snagu: Što to znači za Hrvatsku i Europu

06.02.2023 u 12:51

Bionic
Reading

Europska zabrana uvoza rafiniranih naftnih proizvoda iz Rusije, kao što su dizel i benzin, stupila je u nedjelju na snagu. Taj je embargo dogovoren u lipnju u sklopu šestog paketa sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. No iz tog su dogovora izdvojene neke države članice koje ovise o ruskom uvozu nafte

Uslijed straha od recesije i inflacije koja je podigla cijene na benzinskim postajama, zbog čega je ograničenjem cijena intervenirala i hrvatska Vlada, embargo se nadovezuje na zabranu uvoza ruske sirove nafte morskim putem, što je na snazi od prosinca, uz ograničenje cijena nafte na 60 dolara po barelu.

Države članice EU-a dogovorile su 3. veljače, s partnerima iz skupine G7, ograničenje cijene ruskih naftnih derivata. Cijene skupljih naftnih derivata, poput dizela, benzina i goriva za zrakoplove, ograničene su sada na 100 dolara, a onih jeftinijih, poput loživog ulja, na 45 dolara po barelu.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale na najniže razine u tri tjedna jer središnje banke i dalje povećavaju kamate pa se rast gospodarstava usporava, što bi moglo oslabiti potražnju za naftom.

Rusiji je nafta, uz plin, i dalje glavni izvor novca za, među ostalim, financiranje rata u Ukrajini. Prema podacima Eurostata, u listopadu prošle godine izvezla je u EU dizela i benzina u vrijednosti većoj od 2,3 milijarde eura. Samo Njemačka kupila je više od četvrtine ukupne količine uvezenih ruskih naftnih derivata.

Rusi su treći najveći svjetski proizvođač crnog zlata odmah iza Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije, a u predratnoj 2021. pola ruske godišnje proizvodnje nafte otišlo je u Europu.

Sada je nastupila zabrana uvoza naftnih derivata – benzina, kerozina i dizela. U Bruxellesu kažu da će se zabranom uvoza tankerima pokriti 90 posto ruskog izvoza u Europu i da je ruski izvoz nafte u EU već značajno pao te sad iznosi 1,5 milijuna barela u odnosu na 3,95 milijuna barela u predratnom razdoblju. Rusi su pak preusmjerili naftu u Kinu i Indiju.

Premda se ranije strahovalo od nestašice i manjka alternativnih izvora, hrvatski stručnjaci ustvrdili su da kod nas neće biti nestašice te da je, unatoč okolnostima, ovo 'razvojna prilika za Hrvatsku' kao 'energetskog huba za Europu', zahvaljujući LNG terminalu i Janafu, koji godišnje prevozi 11,4 milijuna tona sirove nafte. Uz povećanje od 30 posto, taj bi kapacitet mogao narasti na više od 15 milijuna tona, stoga bi Hrvatska mogla opskrbljivati i susjedne zemlje.

Nedavno je Janaf s najvećom hrvatskom naftnom tvrtkom Inom sklopio višegodišnji ugovor o transportu nafte za količinu od minimalno 1.600.000 tona do maksimalno 2.160.000 tona na dionici Omišalj – RN Rijeka do 31. prosinca 2023. godine, kao i ugovor o skladištenju sirove nafte do 31. prosinca 2025. godine, koji obuhvaća kapacitete od 79.385 metara kubnih na Terminalu Omišalj i od 70.000 metara kubnih na Terminalu Sisak. Za predstojeće razdoblje Janaf je sklopio ugovore o transportu s NIS-om i MOL-om te ugovore o skladištenju s Agencijom za ugljikovodike i kompanijama MOL i LITASCO SA.

Tim je povodom predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić istaknuo da 'sa spremnošću prihvaćaju stratešku ulogu jedne od bitnih sastavnica energetske stabilnosti Republike Hrvatske i Europske unije te da kontinuirano proaktivno djeluju kako bi bili spremni odgovoriti na sve potencijalne energetske izazove koje donosi budućnost'. Na to se nadovezao član Uprave Vladislav Veselica istaknuvši da ostaju 'konkurentni na naftnom tržištu šire regije, na kojem su prepoznati kao pouzdan i poželjan partner u energetskom sektoru'.

Što će sad biti s cijenom nafte? Energetski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Davor Štern također smatra da u Hrvatskoj ne bismo trebali strahovati od problema s opskrbom naftom i sirovom naftom jer imamo dobru poziciju i zalihe što se tiče naftnih distributera, ali i državnih zaliha.

'Ina je u nekoliko navrata rekla da nema potrebe za brigu, tako da je situacija stabilna po tom pitanju. No sad je pitanje kakva će biti cijena. Ostavljeno je puno vremena trgovcima i veletrgovcima da se pripreme i sigurno već imaju neke mjere oko relativno jeftine nafte u rafinerijama Bliskog istoka, Indije i Kine. Derivati će dolaziti u Europu, samo je pitanje njihove cijene, što ćemo vidjeti u bliskoj budućnosti', ističe Štern u razgovoru za tportal.

Rusija usmjerava naftu u Kinu, Indiju, ali i Tursku, državu koja nije prihvatila europske sankcije, pa Štern ponovno ističe da ima puno mogućnosti da se nafta preusmjeri i da derivati dođu u Europu.

'No svaka takva akcija izaziva i cjenovnu reakciju. Već smo imali razdoblje momentalne visoke cijene, mjere su se očekivale i na vrijeme su pripremljene. Što se općenito cijene nafte, plina i derivata tiče, na ruku nam ide i relativno blaga zima', zaključuje.