Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupnja Europskoj uniji (EU), značajno zaostaje za stopama iskorištenja EU fondova, a razina stranih ulaganja bila je tek 127 milijuna eura, što je najniže od 1995. godine, pokazala je analiza trogodišnjeg članstva u EU i anketa koju je Hrvatska gospodarska komora (HGK) provela među gospodarstvenicima
Pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Saša Bukovac kazao je u četvrtak, prilikom predstavljanja analize i ankete, kako je hrvatski BDP u 2015. rastao ispod razine rasta EU i kako se Hrvatska drži na 59 posto prosjeka EU razvijenosti. Nerazvijenije su jedino Bugarska i Rumunjska
Hrvatska je druga najlošija članica po stopi nezaposlenosti, a treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti, pokazuje analiza.
Pokazuje, također, kako je poljoprivreda najugroženiji segment gospodarstva jer je izložena velikom pritisku konkurencije, a niska kupovna moć domaćeg stanovništva okreće kupce prema proizvodima nižih cjenovnih kategorija. Negativna vanjskotrgovinska bilanca u poljoprivredi narasla je za 230 milijuna eura, pokazala je analiza.
U sektoru graditeljstva nije došlo do vidljivog i očekivanog napretka. Prepreka rastu je visoka cijena rada, izostanak velikih investicija financiranih iz EU fondova, fragmentiranost sektora te nedostatna suradnja kod natjecanja na tenderima, kazao je Bukovac.
Sektor turizma, pak, bilježi rast prema svim pokazateljima. Tako su od 2012. do 2015. dolasci stranih turista porasli 22 posto, noćenja stranih turista 15 posto, a prihodi od turizma 16 posto, na 7,9 milijardi eura.
Anketa HGK provedena među 200 ispitanika, uglavnom malih i srednjih tvrtki, pokazala je kako je njih 33 posto počelo izvoziti na EU tržište nakon ulaska u EU, 35 posto ih je povećalo plasman proizvoda i usluga na EU tržište, 37 posto je ostvarilo viši prihod od izvoza, a 16 posto ih je našlo novog partnera za ulaganje. Njih 78 posto je reklo i da ima bolji pristup informacijama o EU fondovima.
Na pitanje kako će Brexit utjecati na gospodarsku situaciju, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne poslove i EU HGK Marko Babić je kazao kako je to kompleksan proces te kako je sigurno da sada slijedi razdoblje u kojem će obje strane za sebe nastojati izboriti maksimum.
Istaknuo je kako će izlazak Britanije iz EU zasigurno imati kako političke, tako i gospodarske konzekvence, no kada se govori o financijskom aspektu izlaska u ovom trenutku nemoguće je predvidjeti preciznije brojke i učinke.
Babić ističe kako je teško za povjerovati da će se dogoditi neki kolaps britanskog ili europskog gospodarstva jer je u interesu obje strane da ova situacija ne proizvede negativne učinke na gospodarstavo kako Velike Britanije, tako i EU.
Na pitanje što misli o ideji o uvođenju eura, Babić je rekao kako je to želja jednog dijela država članica koja postoji već duže vrijeme, no pošto je riječ o zajednici 28 država u kojoj su interesi poprilično različiti, to neće biti tek tako jednostavno za provesti.
Mišljenja je kako je put do bržeg uvođenja eura još uvijek neizvjestan. Jer, bez obzira što je samo Velika Britanija izašla iz EU, još uvijek ima članica koje su i dalje skeptične po pitanju njenog kompletnog uređenja, kazao je Babić.
Istaknuo je i kako će EK morati dobro analizirati situaciju prije nego krene sa inicijativom da li ići u jaču integraciju ili ne. Hrvatskoj bi to, smatra, u ovom trenutku odgovaralo, obzirom na sve okolnosti u kojima se nalazi. No, to je hipotetsko pitanje o kojem je sada nezahvalno govoriti, zaključio je Babić.
