Ministar gospodarstva je naveo da je njemački div iskazao interes za još tvrtki, ali nije htio ulaziti u detalje. U međuvremenu najavio je da je Vlada spremna intervenirati u cijene goriva i plina ako će to biti potrebno.
Nakon nove suradnje Rheinmetalla i DOK-ING-a, ministar gospodarstva Ante Šušnjar je za RTL prokomentirao najavu šefa te njemačke obrambene tvrtke o tisućama novih radnih mjesta. Naveo je da je Rheinmetall globalna kompanija, jako stabilna dok je DOK-ING godinama gradio svoj inovacijski ekosustav i proizvode koji su danas sve važniji. Štoviše, očekuje i daljnji napredak u tom smjeru iako nije otkrivao detalje.
'Oni su bili niša u industriji, što je prilika za naše kompanije i gospodarstvo Republike Hrvatske da se nametnu u svjetskim razmjerima. Bili su vodeća kompanija za razminiranje, razvili su autonomna besposadna vozila za razne namjene, od gašenja požara do antiterorističkih akcija za vojnu primjenu. Međutim, ta nekakva nišna industrija postaje mainstream industrija kada vidimo današnje trendove u svijetu pa i trendove ratovanja. Mislim da Rheinmetall neće stati na DOK-ING-u u Hrvatskoj. Imali smo nekoliko sastanaka. Oni su iskazali interes za još neke hrvatske kompanije koje bi se uključile', rekao je Šušnjar, prenosi net.hr.
vezane vijesti
Cijene goriva i plina: 'Ne očekujemo drastičan skok'
Ministar se osvrnuo i na novi rast cijene nafte zbog eskalacije na Bliskom istoku i naveo da Vlada uvijek intervenira.
'Do sada su bile turističke sezone pa smo intervenirali. Tu smo da nađemo jedan optimalan, uravnotežen pristup koji će zadovoljiti potrebe proračuna, ali i potrebe našeg stanovništva i gospodarstva (...) To su sve burzovne robe. Danas, primjerice, dizel raste oko 12 posto, Brent oko sedam posto, ali mi gledamo petnaestodnevni prosjek. Vidjet ćemo kakve će biti kalkulacije i cijene, no ne očekujemo drastičan skok', komentirao je Šušnjar.
Uz gorivo, tu je i plin koji bi isto mogao poskupiti najesen i to za osam posto. Naveo je da će okolnosti presuditi o intervenciji navodeći da je prioritet osigurati sigurnost opskrbe. Istaknuo je da u ranijim energetskim krizama Hrvatska nije imala problema s opskrbom.
'Prije ove krize imali smo proces postupnog izlaska iz mjera subvencije, ali vidjeli ste da smo se vratili. Do jeseni ćemo napraviti kalkulacije i prije svega interes građana i gospodarstva bit će nam na prvom mjestu. Borba protiv inflacije isto tako', rekao je Šušnjar.
O inflaciji i rastu plaća: 'Treba uzeti širi period...'
Na pitanje o kumulativnom učinku inflacije koja za većinu obitelji doseže čak 45 posto, Šušnjar navodi da bi htio vidjeti stručno obrazloženje i matematiku stručnjaka koji to tvrde. Rast cijena, kaže, nije dovoljan za procjenu stvarnog učinka inflacije.
'Postoje profesori makroekonomije koji su vrlo detaljno objasnili da kada gledamo kumulativni rast inflacije moramo gledati i rast raspoloživog dohotka. Tek onda možemo vidjeti koliki je stvarni pritisak na građane' rekao je Šušnjar optuživši tvrdnje Hrvatske udruge poslodavaca da je rast plaća u javnom sektoru kriv za inflaciju, selektivno prikazivanje statističkih podataka.
Naglasio je da 'dostavljači i njihove plaće ulaziti u korelaciju s plaćama djelatnika javnog sektora, primjerice liječnika' koji visoko kvalificirani i imaju više plaće. Također, navodi da se za situaciju s plaćama treba gledati dulje vremensko razdoblje.
'Privatni sektor puno je ranije počeo dizati plaće i pratiti trendove zadržavanja radnika, a nešto kasnije javna uprava (...)Treba uzeti puno širi period, od 2020. ili 2021. godine. Ukupni volumen rasta plaća u javnom i privatnom sektoru razlikuje se ne za jedan postotni bod, nego tek za decimalu postotnog boda", zaključio je Šušnjar.
