Kako piše bne IntelliNews, Vrdoljak, koji vrlo vjerojatno neće zadržati svoju ministarsku fotelju nakon parlamentarnih izbora koji se očekuju krajem ove godine, kazao je kako su neki od protivnika istraživanja ugljikovodika u Jadranu 'definitivno, definitivno, definitivno povezani s uvozničkim lobijem koji podiže cijene energenata'.

'Plaćamo više cijene energenata nego što bismo ih plaćali da imamo vlastitu proizvodnju', kazao je Vrdoljak, izravno optužujući EkoKvarner, istaknutu ekološku udrugu sa sjevernog Jadrana.

'Mnogo je interesa zbog kojih se želi zaustaviti istraživanje. Mnogo nafte pristiže u Jadran iz cijelog svijeta, a oni zarađuju puno novca od toga te bi kroz nekoliko godina mogli ostati bez posla. Također, velik je interes kompanija koje prodaju plin u regiji', kazao je Vrdoljak.

Bne IntelliNews piše kako u Hrvatskoj raste zabrinutost od ruskog utjecaja te da je ruski Rosneft bacio oko na udio u Ini, oko koje se trenutačno vodi gorka bitka između dva glavna dioničara – zagrebačke Vlade i mađarskog Mola.

'Kada bismo imali vlastitu proizvodnju koja se može izvesti u Jugoistočnu Europu, time bismo dali novu sigurnosnu razinu energetskoj opskrbi cijele regije. Time bismo bili i manje ovisni o globalnoj situaciji. Druga je korist od toga jačanje industrijskog rasta i zaposlenosti u Hrvatskoj', kazao je Vrdoljak.

Bne IntellNews ističe kako Vrdoljak predsjedava ekonomskim portfeljem u vladi koja je optužena da nije učinila ništa kako bi pokrenula gospodarstvo. Hrvatska je imala negativan rast šest uzastopnih godina. Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti samo 0,5 posto, prije nego što nešto ubrza do jedan posto sljedeće godine. No Vrdoljak tvrdi da su postupne promjene učinjene te da Hrvatska ima bolju osnovu za dugoročan razvoj nego sredinom prošlog desetljeća.

'Gospodarski je rast pred nama, i brojke to pokazuju. Prošle je godine industrija rasla 3,5 posto, a izvoz 10 posto. Koristi od ulaska u EU ne osjete se na prvu, ali hoće nakon tri, četiri, pet godina. Uskoro ćemo imati potencijal za rast kakav nismo imali dugo', kazao je Vrdoljak i istaknuo kako je Vlada izdvojila četiri sektora kao pokretače rasta: metalurški, farmaceutski, ICT i elektronički.

'Hrvatska nije u situaciji kao što je Grčka, nismo ni u situaciji poput nekih većih zemalja u EU-u. Okej, naš javni dug iznosi 75 posto BDP-a, ali deficit se može kontrolirati, iduće godine će biti pod kontrolom. Nije nužno raditi radikalne reforme i rezati sve u Hrvatskoj, jer to nije potrebno kad možete dobiti jednaku korist ako kontrolirate proces i idete u pravom smjeru, kao što mi činimo posljednjih nekoliko godina. Nismo gospodarski potonuli kao mnoge druge zemlje, a bili bismo da smo proveli neke jake reforme. To ne valja činiti preko noći', rekao je Vrdoljak.

Pristaše ministra Vrdoljaka tvrde da je predsjedavao jednim od rijetkih područja hrvatske Vlade koji je bio proaktivan u protekle tri godine, posebice u energetskom sektoru. Mnogi, gledajući brojke rasta, manje su uvjereni u to, zaključuje bne IntellNews. I njemu i premijeru Milanoviću predstoji bitka za politički opstanak.