STARA-NOVA PRAVILA

Vlada se oglušila na prijedloge Svjetske banke, provjerili smo pod kojim uvjetima iduće godine možete u mirovinu

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 20.11.2020 17:51
  • Objavljeno 20.11.2020 u 17:51
Dva starija gospodina sjede na portugalskoj plaži Espinho tijekom epidemije koronavirusa

Dva starija gospodina sjede na portugalskoj plaži Espinho tijekom epidemije koronavirusa

Izvor: Profimedia / Autor: Rita Franca/SOPA Images / Shutterstock Editorial / Profimedia

Sudeći po planovima zacrtanim u Nacionalnoj razvojnoj strategiji, ni idućih deset godina neće biti zaoštravanja uvjeta za mirovinu. Pokazalo je to i izvješće Svjetske banke, koja je u analitičkim podlogama za izradu nacionalne strategije savjetovala niz restriktivnih mjera za mirovinski sustav, a koje je Vlada redom odbacila

Između ostaloga, stručnjaci Svjetske banke preporučili su podizanje dobne granice za starosnu mirovinu, zaoštravanje uvjeta za odlazak u prijevremenu mirovinu i ograničavanje povlaštenih mirovina.

Međutim Vlada je odbacila sve predložene mjere, što se moglo i očekivati jer je prije dvije godine pod pritiskom sindikalne inicijative '67 propala mirovinska reforma koja je predviđala slične zahvate.

U poplavi informacija o starim, novim, najavljenim i odbačenim mjerama mirovinske reforme građani su često zbunjeni te ne znaju koje su mjere trenutno na snazi. Kako bismo otklonili nedoumice, donosimo vam pregled uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu u 2021. godini.

Starosna mirovina

Budući da je produljenje radnog vijeka odgođeno do daljnjega, pravo na starosnu mirovinu stječe se s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U idućoj godini u punu starosnu mirovinu ići će muškarci rođeni 1956. godine.

Žene u prijelaznom razdoblju do 2030. godine imaju pravo na ranije umirovljenje. Pravo na punu starosnu mirovinu iduće godine ostvarit će žene koje napune 62 godine i devet mjeseci. Svake naredne godine granica se pomiče za tri mjeseca kako bi se 2030. izjednačila s uvjetima koji vrijede za muškarce.

Osobama koje ostanu u radnom odnosu nakon navršenih 65 godina buduća mirovina povećava se za 0,34 posto za svaki dodatni mjesec rada, uz uvjet da imaju 35 godina radnog staža.

Prijevremena starosna mirovina

  • +2

U 2021. može se u prijevremenu mirovinu s navršenih 57 godina i 9 mjeseci

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Početkom 2020. vraćena je granica za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu na 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Kao kod pune starosne mirovine, žene u prijelaznom razdoblju imaju pravo na ranije umirovljenje. U 2021. mogu u prijevremenu mirovnu s navršenih 57 godina i devet mjeseci, a svake iduće godine granica se pomiče za tri mjeseca kako bi se 2030. izjednačila s redovnim uvjetima koji vrijede za muškarce.

Za svaki mjesec ranijeg umirovljenja mirovina se umanjuje za 0,2 posto. Za one koji odlaze pet godina ranije u mirovinu to znači 12 posto niža primanja. Međutim umanjenje se ne odnosi na osobe koje su rano ušle u svijet rada te su prije navršene šezdesete godine stekle 41 godinu staža (tzv. dugogodišnji osiguranici).

Dodatni staž za rođeno ili posvojeno dijete

Za svako rođeno ili posvojeno dijete roditeljima se povećava mirovinski staž za šest mjeseci

Za svako rođeno ili posvojeno dijete roditeljima se povećava mirovinski staž za šest mjeseci

Izvor: Profimedia / Autor: Robert Daly / Caia Image / Profimedia

Roditeljima koji ostvaruju pravo na mirovinu ukupni mirovinski staž uvećava se za šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete.

Pritom treba naglasiti da se dodatni staž ne računa kao uvjet za stjecanje prava na mirovinu nego za određivanje visine mirovine. Dodatni staž vezan je uz rodiljni dopust i u pravilu ga ostvaruju majke, ali ga mogu dobiti i očevi ako su koristili pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta. Dodatnim roditeljskim stažem mirovina se u prosjeku povećava za pedesetak kuna za svako rođeno ili posvojeno dijete.

Invalidska mirovina

Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove

Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

U slučaju gubitka radne sposobnosti moguće je, ovisno o uvjetima, ostvariti pravo na privremenu ili trajnu invalidsku mirovinu.

Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon rehabilitacije je najmanje pet godina bio nezaposlen i nezaposlenost je trajala do navršene 58. godine života. Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i nastavio raditi, ali je naknadno postao nezaposlen, ako je na poziv nadležnog tijela za zapošljavanje, bez odgađanja, prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbijao ponuđeni posao.

Pravo na trajnu invalidsku mirovinu ima osiguranik na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti nastalog zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka.

Ako je uzrok nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na navršeni mirovinski staž.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!