Uoči izglasavanja Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim se uvode brojne promjene u mirovinski sustav, poput nove formule za usklađivanje mirovina, povećanje najniže i invalidske mirovine, uvođenja 13. mirovine, ukidanja penalizacije nakon 70. godine života, uvođenja rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine te povećanja dodanog staža majkama sa šest na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, Vlada je na telefonskoj sjednici odlučila prihvatiti jedan amandman.

Amandman se tiče upravo dodanog staža za svako rođeno ili posvojeno dijete. Naime, osim majki, pravo na to će imati i udomitelji.

Kako stoji u amandmanu, 'tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina, prilikom ostvarivanja prava na mirovinu prema ovom Zakonu ili prema posebnom propisu u mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje se razdoblje od 12 mjeseci.'

'Vrednovanje dugogodišnjeg doprinosa'

Dakle, i udomitelji imaju pravo na dodani staž za svako udomljeno dijete. Navedeno je i kako će oni moći ostvarivati to pravo.

'Tradicionalnom i srodničkom udomitelju, koji ostvaruje pravo na osnovnu mirovinu prema članku 88. stavku 2. ovoga Zakona, razdoblje od 12 mjeseci dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž', navodi se u amandmanu.

'Ovom odredbom dodatno se vrednuje dugogodišnji doprinos tradicionalnih i srodničkih udomitelja koji udomiteljstvo ne obavljaju kao zanimanje. Radi se o osobama koje su tijekom života posvetili značajan dio svog vremena i resursa skrbi o drugoj osobi, a ujedno ima za cilj potaknuti dugoročnu predanost udomiteljstvu koje se ne obavlja kao zanimanje', obazložili su ovu odluku iz Vlade.

Vlada je odbila i amandman SDP-ove Martine Vlašić Iljkić koja je tražila da dodatni staž od šest mjeseci po djetetu dobiju i žene koje su u mirovinu otišle prije 2019. jer nema posebno opravdanog razloga za rektroaktivno priznanje prava na dodatni staž, jer se mirovina prema prijašnjim propisima ostvarivala prema blažim uvjetima o starosnoj dobi i mirovinskog staža te određivala na temelju plaća.

Odbijeni amandmani oporbe

Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić odbila je amandman SDP-a kojim se traži da se pri usklađivanju mirovina uzima 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog iznosa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH. Smatra da predložena izmjena formula usklađivanja mirovina u odnosu 85:15 posto prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena osigurava dugoročno primjereniji i sigurniji rast mirovina u odnosu na plaće.

Uz to, predstavlja i jedan od najpovoljnijih modela usklađivanja na području EU te je odraz realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu.

Marin Živković (Možemo) izrazio je nezadovoljstvo što je odbijen njihov amandman kojim su tražili da se ne smanjuje mirovina na 50-postotni iznos onim osiguranicima koji ostvare pravo na starosnu mirovinu i nastave raditi u punom radnom vremenu te i onim korisnicima starosne mirovine koji u nekom trenutku ponovno počnu raditi u punom radnom vremenu.

'To je duboko pogrešno i to je penalizacija ljudi koji su cijeli životni vijek radili i ne bi trebali ići u tom smjeru', ustvrdio je. Smatra i da ljudi koji su cijeli život radili zaslužuju mirovinu u punom iznosu.

Mađerić je pak rekla da nije opravdano da korisnik u razdoblju u kojem prima punu plaću u punom iznosu prima i mirovinu u punom iznosu. Upozorila je da bi to dugoročno imalo izrazito negativan učinak jer bi se obezvrijedio sustav tzv. bonifikacije za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja te ne postojao razlog za odgodu umirovljenja što bi dovelo do većeg priljeva novih korisnika u mirovinski sustav.