Klimatolog Branko Grisogono pojasnio je kako se mijenja uobičajeno strujanje vjetrova, zbog čega dolazi do orkana kakav je prošlog tjedna pogodio Zagreb. Istaknuo je da ljudi za to nisu bili spremni, što je i potkrijepio brojem otpuhanih krovova i odlomljenih fasada
Snažno nevrijeme koje je protekloga tjedna poharalo pola Hrvatske najveću je štetu izazvalo u Zagrebu. Vjetrovi koji su dosezali i 120 kilometara na sat rušili su stabla, ali i otkidali krovove. Javni prijevoz je bio djelomično u prekidu, a šteta je zabilježena na 120 obrazovnih objekata.
Iz DHMZ-a kažu da se udari vjetra preko 115 kilometara na sat na zagrebačkom području događaju jednom u sto godina. No, nakon oluje iz 2023., novo nevrijeme potaknulo je nova pitanja. Klimatolog Branko Grisogono je u razgovoru za N1 objasnio što je sve moglo utjecati na tako jake udare vjetra. Jedan od faktora je i konfiguracija tla.
"Ako vjetar puše pet do deset sati iz istog ili skoro istog smjera, kao što je ovdje bio slučaj, formiraju se takozvani planinski valovi pa dolazi do djelomične rezonancije između terena i atmosfere. Teren svakako igra ulogu, pogotovo kada je okomit na strujanje zraka. Ako je paralelan, onda slabo utječe. Za zapadno strujanje vjetra Medvednica nema nekakav poseban utjecaj. Međutim, kada je strujanje zraka okomito, formiraju se ti valovi, slično kao kod orkanske bure. Dolazi do njihovog naginjanja i lomljenja, kao kad morski valovi dolaze do obale i ondje se spontano preokreću, jer stražnji dio vala ima veću brzinu od prednje strane. Najvjerojatnije se tako dogodilo, ali zasad je to hipoteza koju bi trebalo provjeriti", objasnio je Grisogono.
vezane vijesti
Dinamički procesi
Pritom je samo na groblju Mirogoj srušeno više od 200 stabala. Toliko ih je oboreno i na Medvednici, za koju mnogi tvrde da je ogoljena pretjeranom sječom te da stoga vjetrovi u Zagrebu jače pušu.
"Na to pitanje jako je teško odgovoriti jer u različitim vremenskim situacijama stabla mogu drugačije djelovati. U prosjeku, u nekakvom ansamblu događaja, stabla koče i spašavaju najveće udare. No može biti i obrnuto. Utjecaj drveća treba proučavati i u kontekstu zračnih tunela, a to je pitanje više za šumare i strojare, nego za meteorologe", rekao je klimatolog.
Smatra da se dalmatinska bura i prošlotjedni orkan u Zagrebu mogu uspoređivati. Naime, mijenja se uobičajena cirkulacija vjetrova, što dovodi do nevremena.
"To su dinamički slični procesi. Nije stvar u klimi, klimatologija s tim nam puno veze, nego dinamika jer riječ je o 'napuhivanju' zraka u određenom sloju na prepreku. Takve vrste vjetra pušu i u Japanu, od Hokkaida prema dolje. Pušu i na Andama u Južnoj Americi gdje se takav vjetar zove Zonda. Pušu i u Kaliforniji. Nema to veze s klimom i podnebljem, nego s dinamikom. Fizika tih vjetrova je ista, a to je ta djelomična rezonancija između atmosfere i tla koja se poklopi onako kako se poklopila u Zagrebu prošloga tjedna", dodao je.
Životinje se znaju nositi s tim
Hitne službe bi, smatra Grisogono, morale biti spremne na to. Građani bi se trebali držati uputa o ponašanju, ali i paziti kako grade stambene objekte.
"Važno je i da arhitekti, građevinari, šumari i agronomi shvate o čemu se radi. Prošloga tjedna nije bilo srušeno puno gnijezda vrana, a krovove i fasade vjetar je rušio. To je bila prirodna pojava s kojom se životinje znaju nositi. Ako gnijezda ptica ostanu čvrsta pred tim vjetrom, a krovovi i fasade ne, znači da ljudi nisu dovoljno dobro zidali za budućnost. Usporedba je možda bezobrazna, ali vrane ne prodaju fore i maglu. One znaju kako treba napraviti gnijezdo na toj visini da ga vjetar ne obori, a mi, gradeći, potkradamo na cementu, željezu i drugim materijalima", zaključio je klimatolog Grisogono.
