ROHATINSKI VS. VLADA

Visina kamata pokazat će koji je model bolji

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 09.03.2011 21:04
  • Objavljeno 10.03.2011 u 07:00
Rohatinski

Rohatinski

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

Jednostrani potez guvernera Rohatinskog, kojim je oslobodio dodatnih 6,3 milijarde kuna za kreditiranje investicijskih projekata nesumnjivo će imati pozitivne efekte na kreditiranje projekata u gospodarstvu, ali malo je vjerojatno da će kamatne stope sniziti na razinu onih koje se postižu na HBOR-ovim aukcijama

Spuštanjem stope minimalne pokrivenosti deviznih obveza sa 20 na 17 posto, kreditni potencijal banaka povećava se za 850 milijuna eura. Radi se o novcu koji je dosad bio zamrznut i na koji su banke dobivale simbolične kamate. Aktiviranjem tih sredstava, bankama se pruža prilika da snize kamatne stope na kredite i istovremeno ostvare veće zarade.

Osim što je donesena bez konzultacija s Vladom, guvernerova odluka zanimljiva je zato što bankovnom sustavu, koji ionako nema problema s likvidnošću, oslobađa dodatne milijarde kuna, i to za investicijske projekte. S obzirom na to da su bankari do sada kukali da u Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetnih investicijskih projekata za financiranje, postavlja se pitanje što se u međuvremenu promijenilo.

Naime, koliko god se guverner pokušava ograditi od Vladine ekonomske politike, teško se oteti dojmu da se njegov potez nadovezuje na aktivnosti Vlade, koja je ne tako davno izvršila pritisak na banke da snize kamatne stope te pripremila određeni broj investicijskih projekata za koje su potrebni izvori financiranja.

Uz naglasak da je odluku donio bez konzultacija s Vladom, Rohatinski se odrekao i modela poticajnog kreditiranja kroz tzv. modele A i B. Ustvrdivši da ti modeli nisu polučili očekivane rezultate, odlučio je prepustiti bankama da samostalno raspolažu oslobođenim sredstvima.

Zanimljivo je prisjetiti se da su navedeni 'neuspješni' modeli osmišljeni u suradnji s HNB-om, a njihov glavni cilj bio je osiguravanje nižih kamatnih stopa, putem aukcija na kojima banke transparentno izlažu svoje ponude. Ne može se osporiti da je taj cilj postignut budući da su na zadnjoj aukciji po modelu A+, na kojoj je plasirano 100 milijuna kuna, prosječne kamatne stope iznosile između 4,27 i 4,39 posto.

No količina plasiranih sredstava putem tih modela ovisi prvenstveno o odazivu banaka i njihovu interesu da sudjeluju na aukcijama. To što banke preferiraju klasičan način odobravanja kredita, ne znači da Vladin model nije dobar. Prije bi se moglo reći da u odnosu 'jedan na jedan' banke mogu postići povoljnije kamatne stope za sebe nego na aukcijama na kojima se moraju nadmetati s konkurentima.

Stoga će biti zanimljivo zajedno s HNB-om pratiti način, dinamiku i svrsishodnost upotrebe oslobođenih sredstava. Ali još zanimljivije bit će uspoređivati kamatne stope koje će banke odobravati poduzetnicima u direktnom odnosu s onima koje se postižu na HBOR-ovim aukcijama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi