gospodarski rat

Uživajte u toplom ljetu jer bi zima mogla biti duga i hladna: Kako stvari stoje, cijeloj Europi prijeti ozbiljna nestašica plina

17.06.2022 u 09:02

Bionic
Reading

Glavni opskrbnim plinovodom Sjeverni tok 1, kojim Europa dobiva plin od Rusije teče sve manje plina. Moskva koristi plin kao iznimno učinkovito oružje u gospodarskom ratu s Europom, a kako sada stvari stoje ove jeseni nitko neće pitati koliko plin košta, nego hoće li ga uopće biti. Loše vijesti stižu i iz SAD-a koji ipak neće moći brodovima dovesti dovoljno LNG-a da namiri cijelu EU

Cijena plina na europskom tržištu u Nizozemskoj (TTF) u srijedu je skočila čak 24 posto nakon što je američka kompanija Freeport objavila da se veliki kvar na njezinom postrojenju za ukapljivanje plina u Teksasu neće moći otkloniti sve do rujna. Budući da se dvije trećine proizvodnje iz Freeporta izvozi u Europu, dotok američkog plina smanjit će se ne samo u sljedeća tri mjeseca, nego do kraja godine, dokad postrojenje neće moći raditi punom snagom. Freeport ima 17 posto američkih kapaciteta za ukapljivanje plina, javlja Novi list.

Da stvar bude gora, ruski Gazprom je u utorak objavio rezanje isporuka plina Njemačkoj za 40 posto, putem starog cjevovoda Sjeverni tok. Dan kasnije, kompanija ENI je objavila da je primila obavijest Gazproma o smanjenju isporuka plina Italiji za 15 posto. Gazprom je prije toga zatvorio ventile Poljskoj, Bugarskoj i Finskoj jer, za razliku od Njemačke, Italije i ostalih zemalja, nisu pristale plaćati plin u rubljima. Tome treba dodati da je početkom svibnja Ukrajina zatvorila trećinu svojih kapaciteta kojima ruski plin dolazi u Europu, tvrdeći da ih neće pustiti u rad sve dok su pod okupacijom ruskih snaga.

Ukratko, u ovom trenutku dva najveća plinovoda koja dovode ruski plin u Europu, putem Ukrajine i Njemačke, rade kapacitetom smanjenim za 30 do 40 posto, dok je treći cjevovod – onaj koji prolazi Poljskom – izvan pogona jer Varšava, ne želi plaćati plin u rubljama.

Njemačka javnost bila je šokirana kad je čula da su joj Rusi odlučili smanjiti dnevne isporuke plina sa 167 na 100 milijardi prostornih metara. Gazprom je tu odluku obrazložio time što Rusima još nisu vraćene kompresorske postaje nužne za normalno funkcioniranje plinovoda, koje se nalaze na remontu u Njemačkoj kod Siemensa. Dok se to ne dogodi, prema Gazpromu, plinovod Sjeverni tok 1 neće moći raditi punim kapacitetom. Siemens Energy na to je odgovorio da kompresorske postaje ne može vratiti jer su proslijeđene na remont u Montreal, gdje su zapele zbog sankcija koje Kanada provodi protiv Rusije. Njemački vicekancelar Robert Habeck, međutim, misli da odgovornost leži na Rusiji koja putem Gazproma pokušava izvršiti pritisak na njegovu zemlju.

  • +4
Plaćanje plina u rubljima Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Prema ocjeni televizije Deutsche Welle, smanjenje dotoka plina u Njemačku neće imati kratkoročnih posljedica jer blizu je ljeto i potrošnja je pala. Međutim, to bi moglo otežati osiguravanje dovoljnih količina plina za iduću zimu, dao je do znanja DW.

Skladišta plina u članicama Europske unije nakon završetka ogrjevne sezone uglavnom su ispražnjena, a do studenoga trebala bi se popuniti do razine od 90 posto, prema preporuci Europske komisije. Istodobno, Njemačka i ostale članice EU-a objavile su da namjeravaju do kraja ove godine smanjiti uvoz plina iz Rusije za dvije trećine, kako bi se do 2027. postupno riješile energetske ovisnosti o Moskvi i kaznile je zbog agresije na Ukrajinu, piše Novi list.

  • +5
Sjeverni tok 2 Izvor: Nord Stream 2 / TASS / Profimedia / Autor: Axel Schmidt/

Mnoge zemlje, uključujući Njemačku, imaju u ladici planove za izvanredne situacije u slučaju nestašice plina, koja se sljedeće zime čini sve izvjesnijom. Prema tim planovima, energetske kompanije u slučaju potrebe najprije bi obustavile plin velikim industrijskim potrošačima, dok bi građane nastojale poštedjeti od restrikcija kako bi njihovi domovi ostali zagrijani.

Ipak, vlade već sada preporučuju građanima štednju energije. Brojni europski mediji bave se izračunima koliko se struje i plina može uštedjeti ako se na klimatizacijskim uređajima temperatura ovog ljeta povisi za stupanj-dva i ako se grijanje na radijatorima od jeseni spusti ispod 20 stupnjeva Celzijevih. Budući da se iz plina proizvodi i dio električne energije, svaka ušteda struje tijekom ljeta, kažu, omogućit će više energije tijekom zime.