BORBA PROTIV SIROMAŠTVA

Uskoro stiže europska minimalna plaća, istražili smo o čemu je zapravo riječ i koliko bi trebao porasti minimalac u Hrvatskoj

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 18.09.2020 20:11
  • Objavljeno 18.09.2020 u 20:13
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta ovoga tjedna ponovno je aktualizirala pitanje minimalne plaće na razini Europske unije

'Damping plaća uništava dostojanstvo rada, kažnjava poduzetnike koji isplaćuju pristojne plaće i narušava pošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu. Svi moraju imati pristup minimalnim plaćama putem kolektivnih ugovora ili na osnovi zakonskih minimalnih plaća', poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, najavljujući skoro donošenje zajedničkih pravila koja će državama članicama pomoći u određivanju minimalne plaće.

Osiguranje pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji jedan je od prioriteta Komisije Ursule von der Leyen, a kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa dodatno je pojačala zahtjeve za angažmanom Europske unije pri smanjenju sve većih razlika u plaćama i siromaštva zaposlenih.

Zemlje Europske unije imaju različite pristupe u reguliranju najniže zagarantirane plaće. Minimalna plaća zakonom je propisana u 21 državi Europske unije, a u šest članica utvrđena je kolektivnim ugovorima. Njezina visina znatno se razlikuje od zemlje do zemlje, ovisno o razvijenosti, životnom standardu i socijalnoj osjetljivosti. Prema zadnjim podacima Eurostata, bruto minimalac se kreće od 312 eura u Bugarskoj do 2142 eura u Luksemburgu, a Hrvatska se s 546 eura nalazi pri dnu europske ljestvice.

Inicijativa Europske komisije ne ide za tim da se utvrdi jedinstvena minimalna plaća na razini EU-a niti da se mijenjaju nacionalni sustavi određivanja minimalne plaće, već je njezin glavni cilj osigurati to da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini te da se njima štite svi radnici.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

Izvor: EPA / Autor: ARIS OIKONOMOU / POOL

Početkom rujna završena je druga faza savjetovanja europskih sindikata i poslodavaca o pravednoj minimalnoj plaći. Na temelju primljenih odgovora Europska komisija će krajem listopada izaći s prijedlogom direktive s pravilima koja će važiti za sve članice.

Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), koja je sudjelovala u savjetovanju, očekuje da će Komisija prihvatiti prijedlog europskih sindikata o tome da se visina minimalne plaće veže uz prosječnu (medijalnu) plaću.

'Sindikati traže da minimalna plaća bude najmanje 60 posto medijalne, odnosno 50 posto prosječne plaće u pojedinoj zemlji', otkriva nam Milićević Pezelj.

Hrvatski minimalac prema tim bi kriterijima bio između 3400 i 3500 kuna neto, odnosno 150 do 250 kuna viši nego što trenutno iznosi. Podsjetimo, premijer Plenković obećao je da će do kraja mandata njegova vlada povisiti minimalac na 4250 kuna.

Ana Milićević Pezelj

Ana Milićević Pezelj

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Pezelj naglašava da je minimalna plaća samo jedan od alata u cjelovitoj politici plaća. Drugi važan mehanizam o kojem ovise najniže plaće su kolektivni ugovori. Europska komisija zalaže se za uspostavu funkcionalnog kolektivnog pregovaranja za određivanje plaća i efikasne mehanizme praćenja.

O tome da je razina plaća usko povezana s time jesu li radnici pokriveni kolektivnim ugovorom, svjedoče podaci Eurostata. U zemljama s najnižom prosječnom i minimalnom plaćom, u koje spada i Hrvatska, manje od 30 posto radnika prima plaću određenu kolektivnim pregovaranjem. S druge strane, u zemljama s najvišim plaćama (Danska, Irska, Švedska...) plaće za više od 70 posto radnika pokrivene su kolektivnim pregovaranjem.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!