Prodaja putovnica za novac i nije neka novost. Već godinama rade to mnoge europske zemlje.

Malta je jedna od posljednjih koja se odlučila na takav potez kako bi privukla investitore. Prošle godine je malteški parlament odobrio prodaju državljanstva za 650.000 eura državljanima trećih zemalja. Nakon pritiska Bruxellesa ipak je uvedeno pravilo da svatko tko želi kupiti europsku putovnicu od Malte mora živjeti na ovom otoku najmanje godinu dana.

Slične povlastice za bogate investitore nude među ostalima Velika Britanija, Španjolska, Portugal, Cipar, Grčka, Francuska i Irska.

Prije četiri godine program 'ekonomskog državljanstva' željela je pokrenuti i Crna Gora. Vlada Mile Đukanovića planirala je crnogorsku putovnicu ponuditi svima koji investiraju minimalno 500.000 eura, s tim da bi dio tog iznosa bio direktno uplaćen u državni proračun.

Ali Europska komisija uspjela je uvjeriti Crnogorce da odustanu od tog programa. Kumovao je tome i slučaj bivšeg tajlandskog premijera Thaksina Shinawatre koji je bježeći pred osudom za korupciju našao utočiste u Crnoj Gori pod izlikom da planira investicije u turizam.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da Hrvatskoj takva mjera nije potrebna.

'Radije bih diferencirao regionalni razvoj tako da se otoci, na primjer Vis, proglase poreznim oazama. Pitanje je i kakve investitore Hrvatska želi. One iz Europe ili iz trećih zemalja poput Rusa, Arapa i Kineza, a to mora biti politička odluka. Inače, Hrvatska nije zemlja malih poreza da bi bila privlačna za doseljavanje', mišljenja je Novotny.

Konzultant i lobist Marijan Kostrenčić također nije oduševljen prodajom hrvatskog državljanstva za 'šaku' eura.

'To nije presudno za investicijsku klimu. Vlada mora prvo stabilizirati pravni i porezni sustav te smanjiti poreznu presiju. To je ključno. Osim toga, već sad postoji diskrecijska ocjena kada se odobrava državljanstvo i pravilo je da će ga lakše dobiti onaj koji investira značajan novac. Znači, taj model praktički postoji', rekao je Kostrenčić.

On smatra da bi se kabinet Zorana Milanovića prije svega morao usredotočiti na započetu reformu lokalne uprave najavama da će se ići u izmjene Zakona o porezu na dohodak, što bi za županije i gradove značilo gubitak oko dvije milijarde kuna.

'To je prilika da se konačno krene u čišćenje u lokalnim jedinicama, a upravo one često prave najveće probleme investitorima. Više od pola mandata ova Vlada je potrošila uzalud i mislim da je krajnji čas da nešto naprave, pa čak i uz rizik da izgube izbore', istaknuo je Konstrenčić.