U "Životu" smatraju da Vladine mjere za pomoć gospodarstvu ne osiguravaju olakšanje privrednicima, nego samo odgodu njihovih obveza na određeno vrijeme, što može uzrokovati njihovo još veće opterećenje u budućnosti.

"Vlada nudi odgode, što bi značilo da ćemo nadoknaditi u budućem razdoblju sve što smo izgubili zbog korona virusa, a to nije moguće i nije dostatno da se riješe problemi koji nastaju", ističu iz Udruge.

Naglašavajući da su poljoprivreda i prehrambena industrija vrlo osjetljive djelatnosti, predlažu niz hitnih mjera za ublažavanje krize.

Od Vlade i ministrice poljoprivrede traže konkretne mjere poput pomoći poljoprivrednim proizvođačima kroz ispunjavanje njihovih zagarantiranih prava, a to je isplata poticaja u punom iznosu najkasnije do 15. travnja.

Traže i osiguranje brzih kreditnih linija s nultom kamatnom stopom kako bi se financirala proljetna sjetva, reprogramiranje i zamrzavanje otplate kredita do završetka krize te oslobađanje plaćanja zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta za 2020. godinu.

Predlažu i smanjenje cijena osnovnih energenata neophodnih za poljoprivrednu proizvodnju, povećanje kvota plavog dizela i snižavanje njegove cijene te osiguranje kompenzacijskih mjera za izvoznike hrane koji su pogođeni zabranom izvoza i zatvaranjem granica.

Među mjerama koje traže su i ostavljanje PDV-a malim proizvođačima mlijeka, preuzimanja plaćanja obveza za članove i vlasnike obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji moraju boraviti u samoizolaciji i osiguranje nesmetanog kretanja ljudi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.

Iz Udruge također zahtijevaju što hitnije definiranje strateških odrednica razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj s glavnim ciljem, a to je prehrambena neovisnost i razvoj ekonomski, ekološki i socijalno održivih proizvodnih sustava temeljenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Udruga Život u priopćenju navodi kako je trenutna situacija u društvu i gospodarstvu, uzrokovana pandemijom korona virusa, razotkrila niz slabosti sustava koji je uspostavljan desetljećima, a koji je rezultirao činjenicom da je Hrvatska danas visoko ovisna zemlja o uvozu hrane, te da je njezina samodostatnost za poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima ispod 50 posto.

Upozoravaju pritom na slom hrvatskog stočarstva, posebice govedarstva, navodeći kako je to jedna od najvećih i najsloženijih opasnosti koje prijete hrvatskom gospodarstvu.

Ističu da je opskrba tržišta mlijekom i mesom iz domaćih izvora dobrim dijelom poremećena.

Zbog specifičnosti stočarske proizvodnje posljedice zaoštravanja krize u tom dijelu prehrambenog sustava bit će dugoročne, a dobrim dijelom i nesagledive, ističu.

Ukazuju i kako je agrarna politika zanemarivala obiteljska poljoprivrednih gospodarstva te favorizirala velike proizvodne sustave i trgovačka društva te uvozne lobije koji su prepravili domaće tržište poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima niže cijene, ali često i upitne kakvoće.

Brojke su neumoljive, ističu iz Udruge te navode kako je primjerice proizvodnja goveđeg mesa ovisna o uvozu teladi za tov od preko 90 posto, proizvodnja mlijeka je ispod 400 milijuna kilograma na godinu, a Hrvatska je u EU, proporcionalno broju stanovnika, najveći uvoznik živih svinja i svinjskog mesa.

Slična je situacija, kažu i u sektoru voćarstva.

"Ovakvi pokazatelji poljoprivredne proizvodnje ukazuju da bi Hrvatska, ukoliko se zatvore granice na 3-4 mjeseca, bila suočena s nestašicom većine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ističu iz Udruge Život apelirajući da se što hitnije donesu mjere koje bi pomogle sektoru.