Zveckanje kovanica u Švedskoj se posljednjih godina gotovo prestalo čuti. U zemlji u kojoj se i kava, sladoled ili novine na kiosku najčešće plaćaju karticom ili mobitelom, gotovina je postala gotovo relikt prošlosti. U mnogim trgovinama već dugo vise natpisi da ne primaju novčanice ni kovanice
No Švedska sada radi zaokret. Od 1. srpnja trgovine prehrambenim proizvodima i ljekarne ponovno moraju primati gotovinu. Novi zakon obvezuje ih da kupcima omoguće plaćanje novčanicama i kovanicama na fizičkim prodajnim mjestima s blagajnom na kojoj radi osoblje.
Od simbola digitalnog plaćanja do povratka keša
Švedska je godinama bila jedan od najpoznatijih primjera gotovo bezgotovinskog društva. Digitalna plaćanja ondje su postala svakodnevica, a posebno je raširen Swish, švedski sustav mobilnog plaćanja koji mnogi koriste jednako prirodno kao što se nekoć vadila novčanica iz novčanika.
vezane vijesti
Mnogi Šveđani godinama nisu platili gotovinom. Upravo je u tome, smatraju zagovornici očuvanja gotovine, nastao problem. Björn Eriksson, koji sa svojom inicijativom već dugo upozorava na nestanak gotovine, kaže da bi odluka trebala ostati na potrošačima, prenose njemački mediji.
“Tko želi plaćati digitalno, neka plaća digitalno. Ali mora postojati mogućnost da se plati gotovinom ako netko to želi”, poručuje.
Gotovina kao dio krizne pripreme
Za švedsku vladu i središnju banku pitanje gotovine više nije samo pitanje navike ili nostalgije. U novim geopolitičkim okolnostima ona se sve više promatra kao dio sigurnosne infrastrukture.
Ako nestane struje, padne internetska veza ili se dogodi veliki poremećaj platnih sustava, kartice i mobilne aplikacije mogu postati beskorisne. Gotovina tada ostaje jedno od rijetkih sredstava plaćanja koje može funkcionirati bez mreže, servera i napajanja.
Elin Ritola iz švedske središnje banke Riksbank objašnjava da je cilj imati više načina plaćanja koji mogu funkcionirati i u izvanrednim okolnostima. Drugim riječima, gotovina postaje svojevrsna sigurnosna kopija digitalnog društva.
Cybernapad koji je bio upozorenje
Šveđani su ranjivost digitalnog sustava osjetili 2021. godine, kada je cybernapad pogodio sustave povezane s lancem supermarketa Coop. Stotine trgovina morale su privremeno zatvoriti vrata jer blagajne i sustavi naplate nisu radili.
Taj je slučaj postao jedan od najjasnijih primjera što se može dogoditi kada se svakodnevna kupnja u potpunosti osloni na digitalnu infrastrukturu. Nije problem u tome što su kartice i mobilna plaćanja praktični, nego u tome što društvo bez alternativnog načina plaćanja postaje osjetljivije na kvarove, napade i krize.
Tisuću kruna u ladici
Švedska agencija za civilnu zaštitu građanima preporučuje da kod kuće imaju oko 1000 švedskih kruna u gotovini po odrasloj osobi, što je otprilike 90 eura. Taj bi iznos u kriznoj situaciji trebao biti dovoljan za osnovne potrepštine.
Problem je u tome što velik broj građana više nema ni toliko gotovine pri ruci. Švedsko društvo vrlo je brzo prihvatilo digitalna rješenja, a plaćanje mobitelom ili karticom postalo je toliko uobičajeno da su mnogi gotovo zaboravili nositi novčanik.
