Oko 3,8 milijuna stanovnika Hrvatske posjeduje ukupno 8,5 milijuna platnih kartica, sugeriraju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Lani je izvršeno 922 milijuna transakcija putem kartica, a njima je plaćena svota od gotovo 47 milijardi eura.

Čak 78 posto transakcija obavljeno je POS uređajima, 13 posto podizanjem gotovine na bankomatu, a devet posto putem online kupnje.

"Dok je 2024. oko četvrtina plaćanja bila karticama, prošle 2025. to je bila trećina. I to je dobro. Kartično plaćanje je ugodno i brzo. Imate bolji uvid u svoju potrošnju. Ali ako nemate osjećaj plaćanja lako možete doći u situaciju prezaduženosti“, objašnjava za RTL Danas ekonomski analitičar Predrag Bejaković.

Dućani i kladionice

Statistika otkriva i da su Hrvati kartice najčešće koristili u supermarketima, benzinskim postajama, trgovinama odjećom, ali i u online kladionicama. Za klađenje i srećke je lani uplaćeno čak 604 milijuna eura, što je više nego za kupnju u trgovini ili točenje goriva. 

Kartične su transakcije veće vrijednosti, iako se gotovinom češće plaća. Tako su građani Hrvatske 2021. godine "keš" koristili u 75 posto slučajeva, a lani u samo 63 posto transakcija. Prosječan račun plaćen gotovinom iznosio je 12 eura, a karticom čak 29 eura. Izgleda da gotovina polako postaje nepopularna. 

"I u visoko razvijenim zemljama dosta stvari se plaća u gotovini. Vjerojatno će i jedan i drugi način opstati. Samo s većim udjelom bezgotovinskog plaćanja", ekonomist Bejaković smiruje strasti oko nestanka gotovine. 

Iako karticama plaćamo veće svote, još uvijek, čini se, volimo imati nešto gotovog novca u novčaniku.