GLOBALNA preslagivanja

U svjetskoj ekonomiji događaju se dramatične promjene: Tko drma, a tko je u slobodnom padu?

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 15.05.2018 11:42
  • Objavljeno 15.05.2018 u 11:30
Los Angeles, glavni grad Kalifornije, koja bi bila peta globalna sila da je samostalna država

Los Angeles, glavni grad Kalifornije, koja bi bila peta globalna sila da je samostalna država

Izvor: Profimedia / Autor: ...

Podaci MMF-a i američkih statističara ukazuju na slab rast produktivnosti u Italiji, državi koja nikako da uhvati zamah nakon krize, kao i na spektakularan oporavak najmnogoljudnije američke savezne države

Počekom osamdesetih godina najveća svjetska ekonomija, Sjedinjene Američke Države, nije ulijevala previše povjerenja. Naftno-energetska kriza s kraja sedamdesetih ostavila je ozbiljne posljedice te je američka ekonomija 1982. godine potonula za gotovo tri posto, a stopa nezaposlenosti te godine premašila je 10 postotaka.

S druge strane Tihog oceana, Japan je nastavljao pouzdano krstariti na valu poslijeratnog zamaha i nije nedostajalo nagađanja da će tada treća ekonomija svijeta (između SAD-a i Japana bio je Sovjetski Savez), zahvaljujući svojem snažnom industrijskom zamahu i problematičnoj američkoj ekonomiji, u nekom trenutku u budućnosti prestići i sam SAD te zasjesti na vrh svjetskog gospodarstva.

To se, znamo, nije dogodilo, ali barem dijelom ilustrira to kakvo značenje na svjetskom planu mogu imati promjene u globalnom ekonomskom poretku, što je, puno bolje od nekada obećavajućeg Japana, u posljednja tri desetljeća pokazala Kina. Danas druga ekonomija svijeta se spomenute 1980. godine nalazila na desetom mjestu i danas postoji prešutni konsenzus da će u nekom srednjem roku, ne dođe li do značajnih kriza, i samu Ameriku maknuti s pozicije koju drži već desetljećima – one najveće svjetske ekonomije.

Brojke objavljene posljednjih nekoliko dana ilustriraju slične promjene koje možda nisu baš u razini dviju najvećih svjetskih ekonomija (i još uvijek trećeg Japana koji je 1994. godine predstavljao gotovo 18 posto svjetske ekonomije, a danas mu je udio i više nego upola manji), ali su im vrlo blizu. Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je podatke koji pokazuju da su, gledajući tzv. paritet kupovne moći koji u obzir uzima razliku u razini cijena u pojedinim državama, Španjolci lani po bogatstvu prestigli Talijane. Usto, u MMF-u predviđaju i da će u idućih pet godina razlika u korist Španjolaca narasti na sedam posto, dok je prije samo deset godina Italija imala desetpostotnu prednost u odnosu na susjede s Pirinejskog poluotoka.

Ti podaci pokazuju na znatnu razliku u situaciji dviju ekonomija koje su gotovo podjednako bile pogođene ekonomskom krizom proteklog desetljeća. Španjolska je danas jedna od najbrže rastućih država u EU (od 2015. bilježi stopu rasta veću nego Njemačka, Francuska ili Velika Britanija), dok Italija nikako ne uspijeva ponovo uhvatiti ekonomski zamah. Upravo u problemima Italije leži glavnina uzroka zbog kojih ju je Španjolska uspjela preteći.

  • +6
  • +3

Politička nestabilnost u Italiji ne pridonosi hvatanju ekonomskog zamaha

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Krajem devedesetih Italija, koja danas ima petnaestak milijuna stanovnika više od Španjolske, imala je ekonomiju dvostruko veću od španjolske. Danas je ta razlika samo 50 posto, a očekuje se da će se dodatno smanjivati idućih godina. Dapače, Talijanima se predviđa toliko slab rast da bi do 2023. i Češka i Slovačka mogle prestići Italiju po bogatstvu, baš kao što je to lani napravila i Španjolska.

Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Organisation for Economic Cooperation and Development) pokazuju da je Italija jedna od rijetkih velikih ekonomija koja se još nije vratila na pretkriznu razinu. Samo neki od razloga su rastući državni dug, birokracija, starenje stanovništva i pad produktivnosti. Ekonomisti komentiraju da nestabilna politička situacija nastala nakon izbora ne garantira reforme koje bi donijele novi ekonomski zamah, no sami rezultati izbora posljedica su nepovoljne ekonomske situacije prethodnih godina, tako da se Italija nalazi u svojevrsnom začaranom krugu. U međuvremenu druge države napreduju.

Prije dvadeset godina Italija se, prema podacima MMF-a, nalazila na 18. mjestu u svijetu gledano po prosječnom BDP-u po stanovniku. Do danas je na toj ljestvici skliznula za čak 15 mjesta, a do 2023. očekuje se da bi mogla pasti i na 37. poziciju.

  • +21
  • +18

Uspjeh Beppa Grilla dobrim dijelom je rezultat nemogućnosti talijanskih političara da se uhvate u koštac s gospodarskim problemima

Izvor: Pixsell / Autor: Vandeville Eric/ABACA/PIXSELL

Na drugom dijelu globusa, na zapadu SAD-a, situacija je puno bolja. Podaci koje su objavili američki statističari ovog tjedna pokazali su da je tamošnja savezna država Kalifornija po ukupnoj gospodarskoj aktivnosti lani prestigla Ujedinjenu Kraljevinu. Ukupna vrijednost BDP-a premašila je 2700 milijardi dolara te je zahvaljujući tome Kalifornija veća ekonomska sila i od Velike Britanije i od Indije i od Francuske. Kad bi se gledalo samostalno, Kalifornija bi bila peta ekonomska sila svijeta.

Četrdeset milijuna ljudi koji žive u toj američkoj državi svoje bogatstvo mogu zahvaliti prije svega globalno važnim industrijama visoke tehnologije i informatike te holivudskoj industriji zabave i filma, a Kalifornija je poznata i kao jedno od glavnih poljoprivrednih područja u SAD-u. Uz spomenute, kalifornijskoj ekonomiji pridonose financijska industrija, tržište nekretnina, ali i klasična industrijska proizvodnja.

  • +4
  • +1

U Kaliforniji svoja sjedišta imaju tehnološki divovi poput Applea

Izvor: Screenshot / Autor: Duncan Sinfield

Razinu ekonomskog preokreta u toj državi ilustrira činjenica da se još 2012., nakon krize, nalazila na desetom mjestu u svijetu po veličini ekonomije. U međuvremenu je u najmnogoljudnijoj američkoj državi stvoreno dodatnih dva milijuna radnih mjesta, a BDP je porastao za impresivnih 700 milijardi dolara. Ekonomisti komentiraju da svoj skok Kalifornija može zahvaliti rastu produktivnosti. Tako npr. Velika Britanija ima 25 milijuna stanovnika više od Kalifornije, ali sada ima i manji BDP.

Objavljeni podaci pokazuju da se neki ekonomski odnosi u svijetu mogu relativno brzo promijeniti. Manji rast produktivnosti i u Italiji i u Velikoj Britaniji proteklih godina rezultirao je relativnim padom u odnosu na konkurente, iako i jedna i druga država imaju bitno više stanovnika, a time i potencijala. Uzmemo li u obzir znatni udio koji latinoamerička populacija ima u Kaliforniji, možemo reći da su i ta država i Španjolska svojim uspavanim konkurentima odlučile reći - hasta la vista.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 1

Prikaži sve
  • sinisac

    15.05.2018 11:47

    Španjolska ima veći bazen utjecaja,srednju i južnu Ameriku,zahvaljujući Talijanu Kolumbu,što Italiji nedostaje?

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi